Direktor tvrtke Marko Pejković u dvadesetominutnom videu provezao se Zagrebom u vozilu Arcfox Alpha T5, koje je opremljeno tehnologijom kineske tvrtke Pony.ai, nedavnog Verneovog partnera. Usluga je već dostupna korisnicima koji su se prijavili na listu čekanja, pišu 24 sata. Nakon što vozilo stigne na lokaciju, korisnik ga otključava putem aplikacije. Unutar automobila putnike dočekuje zaslon s porukom dobrodošlice i mogućnošću odabira hrvatskog ili engleskog jezika. Usluga zasad pokriva širi centar Zagreba i put do zračne luke. Poslovni

Zagreb bi mogao postati prvi europski grad s komercijalnom uslugom robotaksija zahvaljujući partnerstvu tvrtki Verne, Uber i Pony.ai. Projekt spaja kinesku tehnologiju autonomne vožnje, Verneov operativni model i Uberovu globalnu platformu. Testiranja sustava Pony.ai Gen-7 već su započela na zagrebačkim ulicama, a cilj je širenje flote na tisuće vozila diljem svijeta. Uber planira i strateško ulaganje u Verne kako bi ubrzao komercijalizaciju usluge, transformirajući glavni grad Hrvatske u predvodnika moderne mobilnosti bez vozača. Index

Mate Rimac je na Facebooku najavio da robotaksiji projekta Verne stižu u Zagreb u proljeće 2026., uz kratki animirani video i prigodnu, božićno intoniranu pjesmicu. Spot prikazuje plave Verneove robotaksije kako se voze zagrebačkim ulicama, uz komentare “običnih ljudi” koji s dozom ironije reagiraju na novu pojavu u prometnom kaosu. Poruka videa je jasna – “uživaj ili ignoriraj” – ali dolazak autonomnih vozila u Zagrebu teško će proći nezapaženo. Autonet

Hrvatska će Europskoj komisiji poslati osmi zahtjev za plaćanje u okviru NPOO-a i dobiti oko 897 milijuna eura jer je tvrtka Project 3 Mobility (P3M) predstavila 60 verifikacijskih prototipova vozila. Provjere je obavio Centar za vozila Hrvatske, ali ne u službenim ispitnim centrima, već u Rimčevom pogonu. Prototipovi su u raznim fazama razvoja i testirani za sigurnost, potrošnju i dugovječnost. Do početka sljedeće godine planira se proizvodnja 50–100 potpuno autonomnih električnih vozila pete razine. Index

Prototipovi koje je u videu pokazao Mate Rimac služe za testiranja autonomne vožnje, udobnosti i sigurnosti. Rimac je pritom naveo da je projekt financiran s 104 milijuna eura privatnih ulaganja i 89,7 milijuna iz EU fondova, dok će se daljnja sredstva također prikupljati privatno. Verneovi sustavi autonomne vožnje već se testiraju u Zagrebu, a pokretanje usluge planirano je za proljeće 2026. CEO Marko Pejković poručuje: „Bili smo tihi jer smo puno radili.” Autonet

Tvrtka Mate Rimca, Project 3 Mobility, koja je iz NPOO-a dobila 179 milijuna eura bespovratnih sredstava, dosad je verificirala 10 od potrebnih 60 prototipova robotaksija. Rok za dovršetak je prosinac, a ispunjenje tog uvjeta ključno je za isplatu gotovo 900 milijuna eura iz EU. Projekt, koji obećava vozilo pete razine autonomije, višekratno je odgađan, dok trenutačni rezultati pokazuju kašnjenje i nejasnoće oko stvarne razine autonomije vozila. Ilko Ćimić za Index

Četiri tvrtke Mate Rimca ušle su među deset hrvatskih tvrtki s najvećim gubitkom u 2024., prema podacima FINA-e. Najveći minus ima Bugatti Rimac s 158,3 milijuna eura gubitka, unatoč prihodima od 77 milijuna. Rimac Group, Rimac Technology i Project 3 Mobility također su zabilježile visoke gubitke. Robotaksi projekt kasni, a ni Bugatti Tourbillon još nije na cesti. Među ostalim gubitašima su Petrokemija, HEP, 3. Maj, Uljanik, Croatia Airlines i kladionica FavBet. Minusima su se pridružili i Trogir Maritime te Kronospan Cro. Ilko Ćimić za Index

Elon Musk je predstavio Teslin autonomni robotaksi, direktnog konkurenta Rimčevom Verneu. Iako su prisutni mogli isprobati 20 Teslinih robotaksija, model nije još završen. Teslina vozila imaju veći prtljažnik, dok Verne nudi prostraniju kabinu i impresivan ekran. Musk predviđa proizvodnju robotaksija do 2027., po cijeni ispod 30.000 dolara. Hrvatska publika s nestrpljenjem prati kako će se oba igrača natjecati na globalnom tržištu autonomnih vozila, dok istovremeno razvijaju inovativne dizajne i tehnologije. Forbes

Tvrtka Bugatti Rimac na jednom od najvažnijih automobilskih događaja, The Quail: A Motorsports Gathering u Kaliforniji, predstavila je automobil Nevera R. Dizajneri i inženjeri u Bugatti Rimcu i Rimac Technologyju detaljno su utvrdili Neverine karakteristike i preinačili određene elemente i dinamiku vožnje kako bi od Nevere kreirali novi karakter. Pored fokusiranije dinamike vožnje, baterije koja je usmjerena na performanse, veće snage i naprednijih kočnica, Nevera R ima i osvježeni vizualni identitet koji se temelji na performansama. Automobil dolazi opremljen novom generacijom Rimac Technology baterijskog sustava od 108 kWh, i koristi najsuvremeniju tehnologiju za pružanje više snage i učinkovitosti u novom i lakšem „pakiranju“. Broj proizvedenih automobila Nevera R bit će ograničen na do 40 primjeraka. N1

Čak i kad bismo apstrahirali da se radi o tanku u kojem je više pjene nego goriva, ostaje činjenica da je tržišna niša po kojoj je Rimac postao prepoznatljiv i radi koje je proslavljen kao hrvatski poslovni mesija – krajnje uska i opskurna. Kao i odvojena od hrvatske stvarnosti. Za koga se tu nešto proizvodi, tko kupuje hiperautomobile? Za sve godine poslovanja ukupna prodaja bolida, navodna, konvergira približno nuli globalno, kamoli ne lokalno (okrugla nula). Tu su još i neki manje glamurozni poslovi s komponentama za auto industriju, no što se i baterije za Renault tiču domaćeg kupca – na razini svakodnevnog obožavanja u novinama? Ako ne za hrvatskog potrošača, možda je firma naročito značajna za ukupnu hrvatsku ekonomiju?

Nije pitanje da bi privatni sektor smio producirati isključivo nešto naročito važno za domaćeg kupca i domaću privredu – jasno da firme u kapitalizmu postoje jedino radi dobiti za svoje dioničare. Kao što Rimac i sam ističe na .debug konferenciji: jedina njegova briga je ono što je najbolje za njih. Ali čekaj, malo – kako to onda da se mali hrvatski čovjek toliko identificira i navija? Niti se što proizvodi za njega kao kupca, niti čini od bitnog gospodarskog značaja za njega kao građanina i poreznog obveznika. Ono što u svemu traži objašnjenje je to malo prosto pitanje: kako su nam uspjeli prodati jednu čisto privatnu dioničarsku zabavu kao nacionalnu identifikacijsku stvar? Lako što Rimac ne radi nego za sebe i svoje ulagače; tema je što to radi tako da cijelo vrijeme prodaje pod tobožnji vrhunaravni opći i javni interes. Ivan Cingel za Lupigu.