Kvote za mlijeko u cijeloj Europskoj uniji ukidaju se 31. ožujka, od kada će mljekari biti potpuno prepušteni tržišnim uvjetima. Kvote su bile jedan od mehanizama kojima se nastojalo prevladati viškove. Njima je Europa kontrolirala prozvodnju mlijeka, a cijene su bile stabilne. Mogućnost neograničene proizvodnje ići će na ruku u prvom redu velikim europskim proizvođačima, ali i potrošačima jer će cijene biti niže. Međutim, za hrvatske mljekare ovo je loša vijest. Mali proizvođači teško će se oduprijeti konkurenciji, piše HRT.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Dok se političari na Markovom trgu nadmeću u floskulama o “ruralnom razvoju”, “poticanju proizvodnje” i “samodostatnosti”, brojke pričaju priču koja bi i Kafku posramila svojom grotesknošću. Hrvatske krave, čini se, nemaju strpljenja za birokratske zavrzlame i tiho, ali odlučno, glasaju papcima – ili, preciznije, napuštaju Hrvatsku, jedna po jedna, bez oproštajnog mukanja. U posljednjih deset godina bilježimo pad sa 260.000 na svega 70.000 muznih krava. To, dragi moji, nije pad, to je slobodan pad bez padobrana, praćen fanfarama “uspješne tranzicije”. Proizvodnja mlijeka? Ne pitajte. Dok EU prosjek bilježi rast, mi se ponosimo padom koji bi i najokorjelijeg pesimista natjerao na suze – ili cinizam. Svaki pad je, valjda, novi početak. Samo se pitam početak čega. Uvoza? Definitivno. Robert Zobel za Agroklub
Istraživanje predstavljeno na Međunarodnom simpoziju o autohtonim pasminama otkrilo je da mlijeko buše, domaće pasmine goveda, sadrži visok udio polinezasićenih masnih kiselina (EPA, DHA, CLA, ALA) i bioaktivnih tvari s potencijalnim antikancerogenim i protuupalnim djelovanjem. Uz povoljan omjer masnih kiselina i nutritivnu kvalitetu, buša bi mogla postati temelj razvoja funkcionalnih mliječnih proizvoda. Time bi ova skromna, ali izdržljiva pasmina dobila novu ekonomsku i zdravstvenu vrijednost, pridonoseći očuvanju genetske raznolikosti i održivom ruralnom razvoju. Agroklub
Kravlje mlijeko sve se više dovodi u pitanje zbog etičkih, zdravstvenih i ekoloških razloga. U Njemačkoj je potrošnja pala 18 % u deset godina, dok biljne alternative čine već 10 % tržišta. Stručnjaci naglašavaju da mlijeko sadrži vrijedne nutrijente, ali i da 75 % ljudi globalno ne podnosi laktozu. Biljne opcije poput sojinog i zobenog mlijeka imaju manji ekološki otisak i mogu pružiti slične hranjive vrijednosti ako su obogaćene. Zaključak: mlijeko nije nužno nezdravo, ali održivija prehrana traži pomak prema biljnim izvorima. DW
Krave izložene toplinskom stresu: Ekstremne vrućine smanjuju proizvodnju mlijeka
Istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu kažu da su pronašli dosad najjači dokaz o tomu da kalcij štiti od razvoja ove smrtonosne bolesti. Tim je otkrio i da svakodnevno konzumiranje čaše vina povećava rizik od razvoja raka crijeva za 15 posto. Stručnjaci koji su proveli studiju podsjećaju da bi ljudi trebali voditi računa o uravnoteženoj prehrani, održavati zdravu tjelesnu težinu i, ako puše, trebali bi prestati – sve to kako bi smanjili rizik od razvoja raka crijeva. Od te bolesti u Velikoj Britaniji svake godine oboli 44.000 ljudi. HRT
Redovita konzumacija čaše mlijeka dnevno mogla bi sniziti kolesterol, kao i rizik od srčanog i moždanog udara
Pasterizacija je odmah uz pranje ruku i cjepiva jedno od najvećih dostignuća javnog zdravstva u ljudskoj povijesti. Ali baš kao i druge stvari na tom popisu, također ima svoje protivnike. Nazvana po Louisu Pasteuru, koji je dokazao kako termička obrada vina i piva ubija štetne bakterije i druge mikrobe te ih čini bezopasnim za ljudsku konzumaciju, isto vrijedi i za mlijeko. Neki ljudi jednostavno kažu da više vole okus sirovog mlijeka. Postoje i neki domaći sirevi koji se tradicionalno rade od sirovog mlijeka. No, neki tvrde kako pasterizacija ubija i one dobre bakterije uz druge benefite koje možemo dobiti od mlijeka, što nije znanstveno dokazano. Nakon pijenja sirovog mlijeka postoji dobra mogućnost da završite na hitnoj. Osim mogućih problema s dizenterijom, infekcije koje mogu nastati ponekad nose sa sobom i teže posljedice, poput tuberkuloze, što se s regularno prokuhanim mlijekom rijetko događa. Postoji razlog zašto je sirovo mlijeko zabranjeno prodavati u nekim državama SAD-a, kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu. IFL Science
Preporučena količina kave koju biste trebali popiti tijekom dana su prema savjetima stručnjaka dvije velike šalice ili četiri male. Mlijeko nema nekog posebnog utjecaja na zdravlje, jedino što može biti štetno za one intolerantne na laktozu. Filozofija mlijeka je da se radi o jeftinom izvoru kalcija. Jeftino je i posvuda, jedi meso i mast i bit ćeš zdrav. Ne treba ti mlijeko, kaže Dr. Vojislav Perišić, inače poznati srpski gastroenterolog. Net
Pomoć mljekarima: Francuski startup razvio robote koji proizvode jogurte i sireve
Sir parmezan pravi se od mlijeka mladih krava, koje nisu jele ništa osim majčinog mlijeka