Ukupni depoziti građana i poduzeća iznosili su u srpnju 260,1 milijardu kuna, što je za 4,7 milijardi ili 1,9% više nego u lipnju. Depozitni novac te oročeni štedni kunski i devizni depoziti, porasli su i na godišnjoj razini, za 6,2% ili 15,1 milijardu kuna. Štedni i oročeni depoziti stanovništva, koji čine više od 80% ukupnih depozita krajem srpnja zadržali su se na 164 milijarde kuna. HRT
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147Ukupni depoziti krajem listopada iznosili su 361,7 milijardi kuna, što je 36,3 milijardi kuna ili za 11 posto više nego 2020. Od toga su depoziti poduzeća 96,4 milijarde kuna (rast 16,8 posto), a depozitni novac poduzeća 59,8 milijardi kuna (rast 23,4 posto). Devizni depoziti poduzeća iznosili su 31,8 milijardi kuna, odnosno porasli 9,5 posto, a štedni i oročeni su pali 3,6%. Depoziti kućanstava iznosili su 242,2 milijarde kuna (rast na godišnjoj razini 20,7 milijardi kuna ili 9,4 posto), od čega je depozitni novac građana iznosio 76 milijardi kuna (rast za 15,4 milijardi kuna ili čak 25,5 posto). Novi list…
Ukupni depoziti kod poslovnih banaka u Hrvatskoj krajem rujna su iznosili 322,8 milijardi kuna, što je 6,2% ili 18,8 milijarde kuna više nego u lanjskom runju te sitnih 0,8% više nego u kolovozu ove godine. U ukupnim štednim i oročenim depozitima više od 85% je valutnih depozita, uglavnom u eurima, većinom od sektora stanovništva, prenosi RBA.
Depoziti na žiro, tekućim i računima po viđenju tijekom prošle godine povećali su se za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi, a analitičari ove stope rasta nazivaju povijesno visokim. Ljudi svoje novce sve više drže i u kućnim trezorima. Dva su razloga: prije deset godina kamate na oročenu kunsku štednju bile su 10,24 posto da bi pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto i drugo – na ovu se tanašnu zaradu još plaća porez na dohodak i prirez. Slobodna…
Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem studenoga lani iznosili su 287,2 milijarde kuna, što je za 14 milijardi ili 5,1 posto više nego godinu dana ranije. Rast depozita traje još od studenoga 2011., a analitičari RBA objašnjavaju da ljudi drže novac na računima jer su kamate na štednju male.
Unazad godinu dana ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj povećani su za 14 milijardi kuna, a od toga je na tekućim i žiro-računima 86 milijardi kuna, što je 16,6 milijardi više nego u lanjskom rujnu, dok su štednja i oročeni depoziti pali za 2,2 milijarde na 202 milijarde kuna. RBA…
Ukupni depoziti krajem travnja iznosili su 249,9 milijardi kuna, što je porast od 9,7 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine (HNB-ov bilten). Depoziti stanovništva iznosili su 163,8 milijardi kuna, a u odnosu na isti mjesec 2015. niži su za 1,9 milijardi kuna što je pad na godišnjoj razini treći uzastopni mjesec. Depoziti poduzeća u travnju bili su 30,2 milijardi kuna, 7,4 milijardi kuna više nego prije godinu dana. Ostatak do 250 milijardi, odnosno 50-ak milijardi stoji na tekućim i tranakcijskim računima. Poslovni
Ukupni devizni depoziti su krajem siječnja iznosili 171,6 milijardi kuna, zabilježivši povećanje za 266 milijuna kuna u odnosu na prosinac prošle godine. Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) ukazuju na nastavak rasta ukupnih depozita u siječnju na godišnjoj razini, za 12,1 milijardu kuna ili 5 posto, na 255,6 milijardi kuna. Premda su na mjesečnoj razini, drugi mjesec za redom, zabilježili pad od 1,4 milijarde kuna ili 0,5 posto, ukupni depoziti, koji uključuju depozitni novac te oročene i štedne kunski i devizni depozite, na godišnjoj su razini porasli za 12,1 milijardu kuna ili 5 posto, na 255,6 milijardi kuna, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). Poslovni
Posljednji podaci HNB-a pokazuju da su krajem kolovoza ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskog dosegli 248,4 milijarde kuna, što je rast za više od 1,6% u odnosu na kolovoz 2014 ili 1,4% u odnosu na srpanj 2015. Tomu je pridonio rast depozitnog novca, što upućuje na “sklonost stanovništva držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima, što je dijelom rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata od početka godine”, kako ocjenjuju analitičari RBA-a. T-Portal