Puno se desetljeće pokušava urediti jedinstveni sustav plaća u državnoj i javnim službama, bez obzira na brojne kritike u saborskoj raspravi i pozive da se zakon raspravi i u trećem čitanju, Vladi se žuri donijeti ga do kraja jesenskog zasjedanja Sabora. Naime, on je jedna od ključnih etapa za isplatu bespovratnih EU sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). S obzirom na niz izuzetaka na koje se zakon neće primjenjivati, njime neće biti postignuta proklamirana svrha uvođenja sustava ujednačavanja plaća u sustavu, odnosno ujednačavanja plaća za oko 2,6 tisuća različitih radnih mjesta koja su u nekim slučajevima različita samo po nazivu, ali ne i opisu poslova. Koliko će zaposlenih u državnoj i javnim službama s novim načinom obračuna plaće biti zakinuto u odnosu na trenutnu situaciju, a koliko će ih „profitirati“ za sada nije poznato. Zna se da će službenici i namještenici biti smješteni u 16 platnih razreda u kojima će se koeficijenti za obračun plaće kretati od 1,00 (ranije 0,90) do 8,00. U te platne razrede i koeficijente valja prevesti i više od 560 dodataka na plaće koji se sada primjenjuju. No, zakon ne prati cjelovita uredba o koeficijentima iz koje bi bilo vidljivo kako će novi propis utjecati na plaće oko 237 tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama. Faktograf
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147Sistematizacija radnih mjesta: Državnim službama nedostaje još 11.000 zaposlenika?