Dok AI sektor bilježi eksponencijalni rast, cijena napretka postaje ekološki neodrživa. Svaki upit chatbotu troši oko pola litre vode zbog evaporativnog hlađenja servera – najjeftinije, ali najpogubnije metode koja isušuje lokalne ekosustave. Tehnološki giganti poput Microsofta bilježe golem skok u potrošnji, dok netransparentnost prikriva stvarne razmjere krize. Do 2028. potrošnja bi se mogla učetverostručiti, gurajući data centre u izravan sukob s poljoprivredom i stanovništvom. Bez hitnog prelaska na održivije sustave hlađenja, riskiramo iscrpljivanje ključnih vodnih resursa zbog generiranja trivijalnih digitalnih sadržaja. Lider

Znanstvenica Almira Osmanović Thunström razotkrila je ozbiljne propuste AI modela kreirajući “biksonimaniju” – potpuno izmišljenu bolest s apsurdnim simptomima. Unatoč jasnim parodijskim tragovima, poput autora pod imenom Lažljiv Izgubljenović sa Starfleet Akademije, sustavi kao što su ChatGPT i Gemini počeli su bolest opisivati kao stvarnu. Problem je eskalirao kada su indijski istraživači, oslanjajući se na AI, citirali ovaj lažni rad u stručnom časopisu. Eksperiment je dokazao da AI sustavi kritično brzo pretvaraju dezinformacije u “činjenice”, što otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti korištenja umjetne inteligencije u medicini i znanosti. Bug

Tekst na Bugu istražuje fenomen kognitivne atrofije uzrokovane pretjeranim oslanjanjem na umjetnu inteligenciju. Autor prenosi iskustva korisnika koji, nakon šest mjeseci korištenja alata poput ChatGPT-a, više ne znaju samostalno sastaviti e-mail ili riješiti programerski problem bez tuđe “asistencije”. Za razliku od kalkulatora koji mijenja samo aritmetiku, AI eksternalizira sam proces razmišljanja i strukturiranja misli. Alarmantno je što alat postaje prvi instinkt čak i u duboko osobnim situacijama. Zaključak je gorak: postajemo produktivniji, ali individualno manje sposobni, čime stvaramo opasnu ovisnost o tehnologiji koja nam “prodaje natrag” našu vlastitu inteligenciju.

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug

Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal

straživanje Surfsharka otkriva velike razlike u prikupljanju podataka među AI aplikacijama. Meta AI predvodi s čak 95% prikupljenih vrsta podataka, uključujući osjetljive financijske i biometrijske informacije. Google Gemini prati sa širokim zahvatom, dok ChatGPT bilježi skok od 70% u prikupljanju podataka (poput zdravlja i lokacije). S druge strane, Claude i DeepSeek su umjereniji, iako DeepSeek nosi rizik pohrane na kineskim poslužiteljima uz povijest curenja podataka. Zaključak je jasan: većina aplikacija koristi vaše informacije za analitiku i marketing, često nadilazeći puku funkcionalnost chata. Mreža

Donedavni simbol efikasnosti, ChatGPT, prolazi kroz proces “enshitifikacije” – fazu u kojoj se korisničko iskustvo žrtvuje radi profita i korporativnih interesa. Odgovori postaju plići, a suptilni clickbait i ragebait mehanizmi nastoje zadržati korisnike što dulje u razgovoru radi buduće monetizacije oglasima. Uz visoke troškove treninga modela, OpenAI se sve više okreće vojnim i državnim ugovorima, što je izazvalo masovni egzodus korisnika prema alternativama. Alat koji je trebao štedjeti vrijeme sada uvodi “šum”, pretvarajući se iz asistenta u još jednu platformu za eksploataciju pažnje. Nakon što je OpenAI potpisao ugovor s američkim Ministarstvom obrane, broj deinstalacija ChatGPT aplikacije skočio je za 295% u samo 24 sata (Medium), a broj negativnih recenzija naglo je porastao. Netokracija

Nvidia drži preko 60 % svjetskog računalnog kapaciteta. Ostatak kolača uglavnom dijele tehnološki divovi Google i Amazon. Ovi podaci, prikupljeni iz financijskih izvješća i analiza od 2022. godine (za novije igrače od 2024.), ukazuju na nevjerojatan tempo rasta. Ovakva koncentracija hardverske moći ne samo da omogućuje razvoj masivnih AI modela, već diktira i brzinu kojom AI tehnologija ulazi u svakodnevnu upotrebu diljem svijeta. Mreža

Izvješće tvrtke Human Security za 2025. godinu otkriva dramatičan zaokret: automatizirani promet raste osam puta brže od ljudske aktivnosti. Zahvaljujući ekspanziji modela poput ChatGPT-ja i Geminija, AI promet skočio je za 187%, dok su autonomni agenti zabilježili nevjerojatan rast od 8000%. Iako ovaj promet uključuje korisne alate poput Googleovih pregleda, on troši goleme količine podataka. Stručnjaci iz Cloudflarea predviđaju da će botovi potpuno zasjeniti ljude do 2027. godine. Granica između korisnog softvera i digitalne premoći strojeva postaje sve tanja, dok internet službeno postaje igralište algoritama. CNBC, tportal