Pojedine osobe boje se budućnosti svojega posla uz umjetnu inteligenciju. Doista, ima li razložna opravdanja za spomenuti strah? Istraživanja predviđaju da će korištenje umjetne inteligencije eliminirati većinu niskokvalificiranih poslova, kao i onih s minimalnom plaćom. Roboti će po novome dijagnosticirati i bolesti, a učinit će i softverske inženjere manje traženima. Ipak, zagovornici umjetne inteligencije kažu da nema razloga za brigu, jer smo se uvijek dosad uspješno nosili s novim tehnologijama. Znači ima mjesta i za radovanje ali i za strah. Jedan od ključnih alata za borbu protiv te vrste straha jest cjeloživotno učenje, permanentno usavršavanje, kontinuirano ustrajno praćenje razvojnih koncepcija i projekata te spremnost i prijemčivost za prekvalifikacije. Bug
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Podaci OECD-a otkrivaju neobičan trend: Hrvati su u samom vrhu po užitku u životu, pri čemu srednje i visoko obrazovanje pružaju snažan osjećaj sigurnosti. Ipak, taj optimizam prati strukturni problem – Hrvatska sustavno zaostaje u cjeloživotnom učenju. Dok obrazovanje dokazano korelira s boljim zdravljem i prihodima, domaće tržište rada, oslonjeno na turizam i građevinu, ne potiče dodatno usavršavanje. Taj nesklad između trenutnog zadovoljstva i niske spremnosti na učenje dugoročno ugrožava konkurentnost gospodarstva i otpornost na ekonomske promjene, unatoč trenutačno visokom subjektivnom osjećaju sreće. Bug
Već u idućem desetljeću nestat će na stotine zanimanja, ali nastat će ih jednako toliko, ako ne i znatno više. Obrazovni sustav zato mora odustati od uske specijalizacije za pojedina zanimanja i pružati šira, opće primjenjiva znanja unutar pojedine struke. Usku specijalizaciju, koja će se provoditi ovisno o potrebama tržišta rada i, zasigurno više puta tijekom radnog vijeka, omogućit će, dakako, programi cjeloživotnog obrazovanja. Pred našim obrazovnim sustavom, koji je prespor i inertan glede sve bržih nadolazećih promjena, su novi izazovi i testovi. U svijetu koji obilježavaju promjene, neizvjesnost i nesigurnost postaje iznimno važno imati moderan obrazovni sustav koji adekvatno odgovara na te promjene pripremajući mlade ljude, ali i ljude svih generacija na kompleksne izazove budućnosti. Neizbježna su znanja u STEM područjima, te jačanje kritičkog i analitičkog razmišljanja, kao i okretanje isplativim gospodarskim granama, od turizma svih vrsta (primjerice medicinskog), do poljoprivrede. Lider
U Hrvatskoj kompjutor nikad nije uključilo 40% odraslih osoba u dobi od 25 do 65 godina, dok je bez srednjoškolske diplome njih oko 20%. Unatoč tome, Hrvati nisu skloni dodatno se educirati, pa u programima obrazovanja odraslih, tečajevima i drugim oblicima učenja kojima bi mogli popraviti i popuniti vlastito znanje, sudjeluje tek 2,5% građana. U Europi je također loše stanje, manje od 20% građana sudjeluje u obrazovanju odraslih, svaki peti slab je u vještinama čitanja i računanja, a gotovo svaki treći ne poznaje informatičku tehnologiju. Novi list