Još idući tjedan, do 12. ožujka, traje javna rasprava o prijedlogu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja područja omeđenog ulicama Banjavčićeva – Heinzelova – Branimirova – Zavrtnica. Prvi je za blok južno od Ulice Ljudevita Posavskog, na prostoru nekadašnje stare uljare, a drugi za blok južno od Banjavčićeve ulice. H-alter detaljno predstavlja planove.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Iako je arhitektonski diskurs često ignorira, nafta je stvarni projektant modernog svijeta. Ona ne pokreće samo automobile, već diktira prostornu logiku kroz mreže cjevovoda, rafinerija i luka koje redefiniraju pojam teritorija. Od „crnog grada“ Bakua do Houstona, ekstrakcija resursa oblikuje gradove bez jasnog plana, podređujući život logistici energije. Osim urbanizma, nafta prožima i samu materiju gradnje kroz plastiku, izolaciju i asfalt. Suvremena arhitektura, unatoč prividnoj lakoći, ostaje duboko ukopana u fosilna goriva, čineći zgrade neraskidivim dijelom globalne geopolitičke i ekološke mreže. Arch Daily
Autorica Marina Pavković za Ideje upozorava da se donjogradski blokovi ne smiju tretirati kao slobodne parcele za novu stambenu gradnju, već kao integralni dio zagrebačkog urbanog identiteta. Preizgrađenost, poticana postojećim GUP-om, narušava kvalitetu života i uništava dvorišne zelene površine. Gradska vlast ima priliku implementirati zelenu agendu, ali bez ažuriranog GUP-a i zaustavljanja ad hoc dozvola – šteta se gomila. Donji grad nije gradilište, već urbani organizam koji traži planiranje s vizijom.
Prostor sjeverno od Jadranske avenije, od Blata do rotora Remetinec, već desetljećima služi kao poprište velikih urbanističkih obećanja koja redovito propadaju. Od nikad dovršene Sveučilišne bolnice, preko nerealiziranih Termi Zagreb i sportskog parka, do spornih projekata s neboderima bez pristupnih cesta – ovaj dio Zagreba ostaje šikara nerealiziranih vizija. Novi sukob gradonačelnika Tomaševića s odvjetnikom Nobilom i ministrom Bačićem dodatno je rasvijetlio nefunkcioniranje sustava prostornog planiranja.
Dok mostovi i prometnice ostaju ucrtani samo na papiru, privatni interesi pokušavaju pronaći zakonske rupe kako bi realizirali svoje projekte, poput kompleksa sedam zgrada koje se predstavljaju kao “jedna” zbog zajedničke garaže. I dok je za neke projekte već davno proveden natječaj, kao za zapadni jarunski most, stvarna gradnja još nije počela. Novi GUP čeka suglasnost države, a gradska administracija i dalje pokušava odgonetnuti: kako iz šikare izvući grad. tportal
Zagrebački arhitekti predlažu rješenje stambene krize dogradnjom šestih katova na zgrade iz 60-ih, uz ugradnju dizala i energetsku obnovu. Projekt cilja povećati broj stanova, poboljšati pristup starijima i osobama s invaliditetom te modernizirati infrastrukturu bez širenja grada. Ističe se i urbanistički izazov: izmjene GUP-a nužne su za realizaciju. Na primjeru Borongaja predviđa se 260 novih stanova. Predlagači poručuju – svi dobivaju: stanari obnovu, grad nove stanove, a društvo održivo rješenje. Index
Stanovnici gradskih četvrti s visokim zgradama češće pate od stresa, neuroza i teškoća s mentalnim zdravljem, piše Guardian koji se poziva na više istraživanja i znanstvenika. Dakle, stanovnici takvih kvartova imaju za 40% povećani rizik od depresije i dvostruki rizik od šizofrenije. Ove informacije idu protiv temelja urbanog planiranja da je određena gustoća naseljenosti – što je 30 do 50 domova po hektaru – nužna da bi zajednica bila održiva u smislu da može uzdržavati trgovine, male biznise i javni prijevoz.