Sve je počelo u Andama, gdje su se divlje rajčice križale s biljkom poznatom kao Etuberosum. Kroz proces hibridizacije, njihov genetski materijal spojio se i stvorio potpuno novu biljnu lozu. “Rajčica je majka, a Etuberosum je otac”, rekao je Sanwen Huang, profesor na Institutu za poljoprivrednu genomiku u Shenzhenu u Kini, koji je vodio istraživački tim. “Ali to u početku nije bilo očito”, prenosi Guardian. Studija pokazuje kako događaj hibridizacije može potaknuti nastanak novog organa – pa čak i dovesti do nove loze s mnogo vrsta. Index

Uzdrmano europsko tržište žitarica i uljarica, time i neizvjesna cijena, mijenja, dakle, polako i poljoprivrednu sliku, posebice istoka Hrvatske na čijim se zemljištima, premda povrće nije nepoznanica i novost, najvećim dijelom ipak uzgajaju klasične kulture pšenica, kukuruz, uljana repica, suncokret…  Pitanje nije hoće li prijeći na proizvodnju povrća već će morati ako misle preživjeti, kaže za Agroklub Vinko Kovačev, poznati baranjski ratar koji je s tri domaće tvrtke dogovorio proizvodnju rajčica, krumpira i češnjaka. Naravno, proizvodnja povrća je zahtjevnija i što se tiče zaštite, no na koncu, bude li sve kako treba, osigurava veći profit. Manji je i stres jer nemaš samo jednu vrstu proizvodnje s kojom si u problemu ako zapne, kao što je posljednje dvije godine sa žitaricama.

Nakon što se Hrvatska nekoliko dana grijala na ljetnim temperaturama usred proljeća i nakon što se temperatura preko noći snizila na sedam stupnjeva, temperaturne skokove su najviše osjetile povrtne kulture. Inflacija, cijene goriva i gnojiva, klimatske promjene – sve to utječe na cijene voća i povrća na tržnicama. Tako smo brokulu lani kupovali za 70 centi, a danas je 4 eura. Blitva je također četiri eura, a bila je 10 do 12 kuna (cca. 1,5 eura), ističu prodavači na Zadarskoj tržnici. (Tportal)

Na to kako starimo utječu genetika, okoliš, stres, pušenje i prehrana. Neki su čimbenici izvan naše kontrole, ali možemo se usredotočiti na hranu i piće kako bismo poboljšali svoju dugovječnost. Donosimo popis voća i povrća za koje stručnjaci ističu da dokazano mogu usporiti starenje i poboljšati ukupnu dugovječnost:
1. Crveni kupus, za koji stručnjaci kažu da je jedno od najboljeg povrća za dugovječnost.
2. Gljive, koje su izvor antioksidansa koji pomažu u zaštiti stanica od oštećenja i smanjuju upalu.
3. Borovnice, koje su na glasu kao superhrana mogu poboljšati zdravlje.
4. Brokula, puna vlakana, vitamina i željeza smanjuje rizik od kroničnih bolesti srca i raka.
5. Cikla, kao riznica hranjivih tvari, daje zaštitu od oksidativnog stresa i kroničnih bolesti.
6. Mango, koji je prepun vitamina koji igraju ključnu ulogu u funkciji imunološkog sustava i zdravlju kože može doprinijeti očuvanju zdravlja.
7. Avokado je bogat vlaknima i može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti i poboljšati zdravlje crijeva. Osim toga, pomaže u smanjenju rizika od neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove, Alzheimerove i demencije.
8. Špinat može pomoći u snižavanju krvnog tlaka zbog viših razina kalija. Svakodnevno jedenje špinata pomaže u povećanju razine luteina, što može izravno pomoći u smanjenju rizika od makularne degeneracije – stanja očiju povezanog sa starenjem.
9. Kelj sa svojim hranjivim tvarima također pomaže u zdravom starenju.
10. Jagode pomažu kod područja kognitivnog pada povezanog sa starenjem, poput pamćenja, a jagoda u prahu može poboljšati pamćenje i simptome depresije kod nekih sredovječnih muškaraca i žena. (N1)

Voće i povrće tretirano štetnim pesticidima uglavnom je bilo zaustavljano već na hrvatskoj granici, ali neki su se proizvodi ipak probili do polica dućana. Ostaje vječno pitanje koliko je takvih proizvoda prošlo ispod radara, odnosno da uopće nije otkriveno. Oko 30 pošiljki voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu ove godine i lani bilo je kontaminirano štetnim i kancerogenim kemikalijama. Prema broju pošiljki kontaminiranog voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu uvjerljivo prednjači Turska, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, u tri je navrata štetan i zabranjen pesticid otkriven u hrvatskim mandarinama, a iz Albanije su sporne bile dvije pošiljke rajčice i mladog luka. Tu su još i kontaminirane pošiljke iz Egipta, Brazila, Pakistana, Indije, Poljske, Kine i Nizozemske. Danica

Naziv je dobila po tome što se u kreiranju ovakvog vrta koriste slojevi različitih materijala kao što su trava, lišće, piljevina, slama, kompost, biljni ostaci, stajnjak, karton, novine. Razlikuju se od običnih povišenih gredica koje imaju strukturu s okvirom od greda, cigala, kamenja i sl. te u kojima se najčešće koristi mješavina vrtnog tla i komposta. Za izradu vlastitog lazanja vrta potrebno je pronaći pogodnu lokaciju na suncu ili polusjeni, zatim slaganja sloj po sloj, zatim treba ga obilno zalijevati i pričekati nekoliko tjedana, ako ne i mjeseci da materijali stvore plodno tlo. Možete uzgajati korjenasto povrće kao što su mrkva, peršin, cikla, rotkva i sl. Također, odlično je i za lisnato, dakle blitvu, salate, špinat, lisnati kelj… Agroklub

Dugotrajna suša i visoke temperature opustošile su povrtnjake diljem Hrvatske, a nekog povrća je tako malo da su mu cijene otišle u nebo. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva upozoravaju kako mahuna i graška nisu uspjeli uzgojiti ni za vlastite potrebe, a kamoli prodaju na tržnici, donosi HRT. Domaće, sveježe mahune su zato ovoga ljeta pravi hit na tržnici, kilogram stoji 30 kuna. Skuplje su i od piletine, što su primijetili i kupci na tržnici. Danica

Rajčice (iz trgovine) više nemaju okus jer su izgubile jedan gen, a izgubile su ga zbog selekcije vrsta rajčica

Redovita konzumacija voća i povrća povezana s do 50% manjim rizikom obolijevanja od dijabetesa tipa 2

Povećanje unosa voća, povrća i sira drastično smanjuje rizik za moždani udar, vlakna su ključna