68 posto adolescenata i 18 posto djece redovito konzumira energetska pića, podatak je WHO na kojeg upozorava hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan koja podsjeća i da sva svakoj limenci ovog pića piše “Ne preporučuje se djeci, trudnicama i dojiljama”.
“Biste li dali svom osnovnoškolcu da popije veliku šalicu turske kave s četiri žličice šećera? Većina roditelja ne bi, no kada dijete popije energetski napitak, efekti su slični jer prosječna limenka sadrži 27 grama šećera, 80 miligrama kofeina i druge potencijalno štetne tvari. Litva je nedavno zabranila njihovu prodaju mlađima od 18 godina. Na razini EU ne postoje propisi i vrijeme je da se nešto poduzme” najavila je dr. Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, koja je s britanskim europarlamentarkama Glenis Wilmott i Catherine Stihler pokrenula radnu skupinu Europskog parlamenta koja će se baviti ovim pitanjem.
Šećer, kofein, navika, alkohol
“Veza između djece i energetskih napitaka je problematična na više razina. Prvo je unos velike količine šećera što negativno utječe na ionako značajan problem pretilosti u Europi. Drugo je konzumiranje kofeina, tvari čiji utjecaj na razvoj djeteta tek treba istražiti. Treće je formiranje ukusa kod djece, odnosno navikavanje na izuzetno slatko piće. Četvrto je miješanje žestokih pića i energetskih napitaka koje je popularno među tinejdžerima”, upozorava Borzan.
Europarlamentarci su od povjerenika za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenisa Andriukaitisa zatražili službenu poziciju Europske komisije, na što je povjerenik predložio sastanak sredinom travnja. Andriukaitis je inače bivši ministar zdravstva upravo Litve, države koja je zabranila prodaju tih pića maloljetnicima.
Energetsko piće – pred mamom i tatom
“EU može utjecati na to da upozorenja budu vidljivija ili da se oglašavanjem ne smije ciljati direktno na djecu i tinejdžere. Države članice mogu pak nacionalnim ograničenjima regulirati prodaju poput Litve. Odgovornost je i na trgovcima, proizvođačima, ali i roditeljima. Šokantan je podatak da 40 posto djece koja konzumiraju energetska pića to čine kod kuće”, smatra hrvatska eurozastupnica.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je 2013. provela istraživanje o uzorcima konzumacije i podaci su zabrinjavajući. Među djecom ispod 12 godina koji su redoviti konzumenti, njih 60 posto je kazalo da ih pije jer im se sviđa okus, dakle piju ih radi šećera. Još je bizarnije da je 40 posto njih reklo da ih konzumira jer im treba energije!
“Nemam ništa protiv toga da odrasli piju ta pića, i ja ih ponekad konzumiram. Moderan ritam života i rada je takav da ponekad dobro dođu. No, kakvi su to fizički i psihički iscrpljeni desetogodišnjaci kojima treba energetski napitak da ih “digne”? Radi se o klasičnom ispiranju mozga reklamiranjem, i to djeci koja u toj dobi imaju i viška energije. Nadam se da će sastanak s povjerenikom Andriukaitisom uroditi nekim konkretnim prijedlozima, jer problem neće nestati ako ga ignoriramo”, kazala je Borzan.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Bugarska i Mađarska pridružile su se nizu europskih zemalja koje su zabranile prodaju energetskih pića maloljetnicima, dok Hrvatska i dalje ne reagira, unatoč znanstvenim upozorenjima i smrtnim slučajevima. Biljana Borzan optužuje Vladu za sedmogodišnje odugovlačenje pod izlikom potrebe za dodatnim istraživanjima, iako čak 86% hrvatskih 16-godišnjaka konzumira energetska pića, često i s alkoholom. Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne zdravstvene posljedice, dok druge države bez problema donose zabrane. “Ako može Bugarska, zašto ne može Hrvatska?” pita Borzan. H-alter
Europarlamentarka Biljana Borzan upozorila je na porast psihičkih i motoričkih poremećaja kod djece zbog prekomjerne upotrebe interneta i društvenih mreža. Anketa među 229 hrvatskih roditelja pokazala je golemu zabrinutost: 96,5 % ih smatra da su djeca previše na mobitelima, a tri četvrtine vidi konkretne posljedice. Borzan zagovara jaču regulaciju, uključujući zabranu algoritama koji potiču ovisnost te ograničavanje oglašavanja influencerima. EU je već pokrenuo postupke protiv velikih platformi, no promjene idu sporo. Ključnu ulogu imaju roditelji i škole, koje moraju prestati koristiti internet kao digitalnu dadilju. Telegram
Sve češće dolaze glasine da bi se mogla mijenjati politika na način da se počnu ublažavati pravila, otvarajući put k uzgoju GMO-a u cijeloj Europi i ne označavanju namirnica koje u sebi sadržavaju GMO hranu, u razgovoru za H-Alter pojašnjava Biljana Borzan, koja o ovoj temi govori niz godina. Bitka za uvođenje GMO-a (organizama poput kukuruza, soje ili repe u koji su neprirodno uneseni geni drugih organizama) na europsko tržište vodi se nekoliko desetljeća. Za razliku od SAD-a, gdje je GMO prisutan u 75-80 posto hrane, EU preko Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) svaki od ovih organizama mora zasebno ispitati kako bi se njihova prodaja autorizirala. Nakon toga je na članicama hoće li ih pustiti na svoje tržište ili ne. S obzirom na dominaciju desnice u novom sazivu EU parlamenta, koja je inače okrenuta interesima velikih igrača, moglo bi biti problema, zaključuje.
Ambalaža u kojoj je više plastike nego proizvoda, velike kutije, a malo sadržaja, sve će to otići u povijest – kaže hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u priopćenju za javnost. Europski parlament je zato potvrdio zabranu pakiranja čiji je isključivi cilj zavarati potrošača oko količine samog proizvoda poput nepotrebnih slojeva ambalaže ili lažnog dna. Prosječan stanovnik EU baci oko 188.7 kg ambalažnog otpada, a u Hrvatskoj se baci oko 75 kilograma, od toga se samo manji dio reciklira. Ovom odredbom ćemo osigurati da građani dobiju najviše za svoj novac, ali i zaštiti okoliš – zaključuje u priopćenju. Index… Vijest je odmah naišla na kritike, budući da se u vrećicama čipsa ne “prodaje zrak” da bi prevarilo kupce, već se puni dušikom koji čuva rok trajanja čipsa i čuva od lomljenja. Index
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan održala je u Kući Europe konferenciju za medije o rezultatima završnih pregovora o zakonu o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji. Kaže da je došao kraj ugrađenim kvarovima uređaja, a oni koji će kršiti zakon o osnaživanju potrošača bit će suočeni s kaznama od minimalno četiri posto prometa. Dio oko kojeg se vodila najveća rasprava je bio zabrana ugrađenih kvarova uređaja jer su pojedine države članice htjele zaštititi svoju industriju. Borzan kaže da tu nije bila spremna ni na kakve kompromise jer ako vrata ostanu malo odškrinuta, industrija će naći načina da zaobiđe pravilo. Poslovni
Istraživanje je pokazalo kako više od 86 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. – U Sloveniji su se protiv prešutnog povećanja cijena borili tako što su stvorili partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države te su dvije godine prije i poslije uvođenja eura kontrolirali cijene pojedinih proizvoda i usluga. Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije – ističe Borzan. Košarica cijena koje su se provjeravale u Sloveniji uključivala je 68 svakodnevnih proizvoda te 36 usluga i cijene su se počele provjeravale dvije godine prije uvođenja eura. Slobodna
Novac koji će Hrvatska dobiti iz EU velika je prilika za osnaživanje zemlje i nastavak reformi, podršku građanima i poduzetnicima za gospodarski oporavak – rekao je HDZ-ov Europarlamentarac Karlo Ressler o te famozne 22 milijarde. Biljana Borzan (SDP) objašnjava da to “nije novac koji smo dobili – to je novac koji se nama nudi. Hoćemo li mi to iskoristiti i znati povući taj novac, to je naš problem”. Tportal
Meet the team! We have elected the Bureau members to join @IratxeGarper in leading our Group ⬇️
🇫🇷 @EricAndrieuEU
🇭🇷 @BiljanaBorzan
🇲🇹 @Miriamdalli
🇸🇪 Heléne Fritzon
🇮🇹 @gualtierieurope
🇫🇮 @EeroHeinaluoma
🇩🇪 @berndlange
🇬🇧 @Claude_Moraes
🇳🇱 @KatiPiri
🇷🇴 @RovanaPlumbMM pic.twitter.com/zRwflS0Rd4— S&D Group (@TheProgressives) 19. lipnja 2019.
Food Fraud Network je mreža Europske komisije za spriječavanje prevare hranom. Nakon “Horsegatea”, u kojem je ustanovljeno da je govedina zapravo bila konjetina, otkrivene su i nizozemska jaja natopljena otrovom za buhe, kao i tuna nafilana aditivima. Biljana Borzan kaže da su kazne za prijestupnike preniske. Plasiranjem patvorene hrane neki proizvođači zarade između 45 i 60 milijardi dolara godišnje. Slobodna Dalmacija