Oko 70% ljudi poduprlo bi zabranu dark weba, pokazalo je istraživanje provedeno u 24 zemlje širom svijeta, a u kojem je ispitanicima pojašnjeno da dark web osigurava enkripciju i anonimnost novinarima, aktivistima za zaštitu ljudskih prava i zviždačima, ali da isto tako može biti iskorišten za ilegalnu trgovinu narkoticima i oružjem ili za druga kaznena djela (ovdje infografika). Svejedno, između 61% i 85% ispitanika izjasnilo se u prilog trajnom gašenju dark weba, što najviše podržavaju stanovnici Indije, Indonezije, Egipta i Meksika, a najmanje oni iz Južne Koreje, Švedske i Kenije. Reuters, Wired
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Dark social obuhvaća privatne poruke, zatvorene grupe i aplikacije u kojima se danas odvija većina komunikacije djece i mladih, izvan pogleda roditelja i institucija. Iako nude osjećaj sigurnosti, ti prostori često skrivaju vršnjačko nasilje, manipulaciju, sextortion i grooming. Zbog enkripcije nema klasičnog nadzora, pa se odgovornost prebacuje na edukaciju, povjerenje i komunikaciju. Stručnjaci ističu da zabrane ne pomažu: ključno je jačati digitalnu pismenost, osnažiti djecu da reagiraju i povezati roditelje, škole i mlade u zajednički sustav podrške. Netokracija
Novo istraživanje Sveučilišta Florida Atlantic otkriva da odrasli koji koriste dark web imaju znatno veći rizik od mentalnih poteškoća. U analizi 2000 ispitanika, korisnici dark weba češće prijavljuju depresiju, paranoju, suicidalne misli i sklonost samoranjavanju, uključujući “digitalno samopovređivanje” – anonimno objavljivanje uvredljivih komentara o sebi. Vjerojatnost suicidalnih misli je gotovo triput veća, nesuicidalnog samoranjavanja pet puta, a digitalnog čak 19 puta. Znanstvenici upozoravaju da korištenje dark weba često odražava dublje psihološke probleme i pozivaju na daljnja interdisciplinarna istraživanja. Bug
Duboki web čini više od 90 posto interneta i obuhvaća sve što tražilice ne indeksiraju – od bankarskih računa do Netflixovih epizoda iza prijave. Mračni web, njegov mali i zatvoren dio, dostupan je samo putem posebnih preglednika poput Tora i poznat je po anonimnosti i enkripciji. Iako ga često vežemo uz kriminal, gotovo polovica sadržaja na mračnom webu nije ilegalna. Ukratko, duboki web je svakodnevni dio interneta, dok mračni ostaje njegova skrivena, ali ne nužno zla strana. tportal
Pet besplatnih alata – Have I Been Pwned, CyberNews Leak Checker, Mozilla Monitor, F‑Secure Identity Theft Checker i AmIBreached – omogućuju brzo provjeravanje e-mail adresa, lozinki i ostalih podataka. Neki nude detaljna izvješća, upozorenja i prijedloge za zaštitu. Iako su osnovne provjere besplatne, za dodatne opcije poput praćenja više podataka ili uklanjanja s dark weba mogući su troškovi. tportal
Ova globalna tranzicija prema sintetičkim drogama i decentraliziranim modelima proizvodnje i distribucije odražava se na svaki aspekt tržišta narkotika – od smanjenja troškova transporta do smanjenja rizika od policijskih zapljena i uhićenja. Kombinacija anonimnih mreža poput Tora, kriptovaluta i dostupnosti sirovina putem online trgovine omogućava širokoj bazi pojedinaca ulazak u ilegalni svijet trgovine drogom, čime se čini da su opasnosti toga posla – barem za one uključene u gornje slojeve mreže – nikada manje. S druge strane, potrošači i krajnji distributeri, koji su često manje zaštićeni, i dalje snose najveće rizike, uključujući ozbiljne kazne, nasilje i rizike povezane s konzumacijom nesigurnih proizvoda. Igor Berecki za Bug.
Na hrvatskom – “crni internet” dio je interneta na kojemu cvjetaju pornografija, pedofilija, svodništvo, može se kupiti droga, pa čak i naručiti ubojstvo. Ono što mi koristimo svakodnevno na internetu zove se “clear web”, gdje tražilicama dolazimo do neke stranice. No, https i www nisu sve što čini internet. Postoji i deep web koji nije kriptiran, prostor koji nije indeksiran, koji ne možemo lako pronaći putem tražilica. Dark web je u početku postojao za vojne svrhe, da se komunikacija ne vidi. Onda je kasnije taj softver postao open source i onda su počeli najviše cyberkriminalci i drugi neki akteri koji žele ostati anonimni, koristiti takve tehnologije koje komuniciraju internetom. Dark webom se može surfati putem Tor preglednika, a na njemu je komunikacija kriptirana i skriva naš identitet i IP adresu. Cyber kriminal je jedna ogromna stvar, zarade se u tom biznisu mjere u milijardama. Zato što tamo kad se razmjenjuju kriptovalute i neke druge stvari, gotovo je nemoguće ili vrlo, vrlo teško ući u trag. HRT
Dark Web koristi složene sustave koji maskiraju IP adrese svojih korisnika, a pristup zahtijeva specijalizirani softver, od kojih je najpopularniji Tor koji dnevno koristi otprilike 2,5 milijuna pretraživača. Razvijajući umjetnu inteligenciju koja se protiv vatre može boriti vatrom, istraživači su željeli otkriti kako im u tome mogu pomoći veliki jezični modeli. Južnokorejski istraživači su svoj model povezali s mrežom Tor i prikupili neobrađene podatke za izradu baze podataka. Objavljeni podaci ukazuju da je njihov LLM bio je daleko bolji u razumijevanju Dark weba od drugih modela obučenih za obavljanje sličnih zadataka, uključujući RoBERTa, koji su Facebookovi istraživači osmislili još 2019. kako bi “predvidio namjerno skrivene dijelove teksta unutar inače neoznačenog jezika”. Bug
Mračna strana interneta ili dark web, misteriozno digitalno mjesto na kojemu se kupuju, prodaju i razmjenjuju oružje, droga, bubrezi, baze podataka, ukradena roba, covid-potvrde i štošta do čega je nezamislivo doći legalno, zapravo i nije tako tajanstvena. Potrebno je instalirati TOR preglednik, kojim se može povezati s “mračnim” web domenama. Internet koji nam je komercijalno dostupan (https…) je ustvari jako mali dio weba, dok je, realno, sve izvan toga deep web. TOR je osmišljen sa slojevima privatnosti koji korisnike čine anonimnijima, iako privatnost ne znači nužno sigurnost. Lider, Lifehacker… O tome što se tamo sve može naći Lider je pisao već prije tri godine.
Cijene variraju ovisno o marki pa se tako cjepivo Oxford-AstraZeneca može kupiti za oko 500 dolara, cjepivo tvrtke Johnson & Johnson za 600 dolara, baš kao i rusko cjepivo Sputnik V, dok kinesko cjepivo Sinopharm stoji 500 dolara. Krivotvoreni rezultati testiranja na koronu mogu se kupiti za 25 dolara. Večernji…
Verificirane kreditne kartice visokog limita iz SAD-a, Japana i Južne Koreje prodaju se na dark webu za 10 do 20 dolara, stoji u izvještaju Dellove jedinice Secureworks. “Verificirana” znači da je prodavač testirao transakcije na kartici i utvrdio da nije otkazana. Neverificirane ukradene kreditne kartice prodaju se za nekoliko penija po komadu, ako ih se kupuje na veliko. Mashable