Nova švedska studija Instituta Karolinska sugerira da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije, ali prvenstveno kod osoba s genom APOE4, ključnim faktorom za Alzheimerovu bolest. Dok standardne preporuke favoriziraju biljnu prehranu, rezultati ukazuju na to da nositelji ovog „drevnog“ gena možda drukčije procesuiraju nutrijente iz mesa. Ipak, znanstvenici upozoravaju: prednost se odnosi na neprerađeno meso, dok mesne prerađevine i dalje štete svima. Iako studija nudi nove nijanse o personaliziranoj prehrani, stručnjaci pozivaju na oprez dok se korelacija dodatno ne istraži. HRT

Velika studija objavljena u časopisu British Journal of Cancer analizirala je podatke više od 1,8 milijuna ljudi praćenih oko 16 godina kako bi ispitala povezanost prehrane i raka. Pokazalo se da vegetarijanci imaju niži rizik od raka gušterače, prostate, dojke, bubrega i multiplog mijeloma u usporedbi s osobama koje jedu meso. Pesketerijanci (oni koji od mesa jedu samo ribu) također imaju niži rizik od nekih karcinoma. Međutim, studija je otkrila i veći rizik od određenih vrsta raka kod vegetarijanaca i vegana, primjerice onog kod jednjaka i debelog crijeva. Autori naglašavaju da rezultati pokazuju povezanost, ali ne dokazuju izravnu uzročnost te da učinak ovisi o ukupnom sastavu prehrane i načinu života. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Amsterdam zabranjuje sve reklame za meso na javnim površinama

Istraživači iz Poljske analizirali su 35 uzoraka kebaba i ćevapa iz Poljske i Njemačke te utvrdili da je samo 28% proizvoda sadržavalo isključivo meso navedeno na deklaraciji. U čak 60% uzoraka pronađeno je meso drugih životinjskih vrsta, najčešće piletina umjesto skuplje janjetine, često bez navođenja u sastavu. U pojedinim „janjećim“ kebabima otkrivena je i svinjetina. Slični rezultati zabilježeni su i u ranijim istraživanjima u Velikoj Britaniji, što upućuje na raširen problem netočne deklaracije. N1

Gastrofon: Majstor leskovačkog roštilja iskreno: Današnje meso je prevara – ljudi više ne znaju što jedu

Statistika kaže da godišnje u svijetu ubijemo oko 80 milijardi životinja kako bi se pojele. Je li možda čovjek danas, u 21. stoljeću, na takvom stupnju razvoja da ne mora ubijati te silne životinje kako bi preživio? Je li možda došlo vrijeme da se okrenemo nekoj drugoj vrsti prehrane? O tome pričao je kod Stankovića Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja koji je već 25 godina vegan. Kod njega je sve počelo preseljenjem iz grada u selo, gdje je svjedočio prvom kolinju. Objašnjava pojam „karnizam“ – sustav koji opravdava jedenje nekih, a maženje drugih životinja koje drže kao kućne ljubimce – te tvrdi da ljudi zapravo nemaju slobodan izbor jer nemaju sve informacije o industriji hrane. Smatra da su klaonice relikt prošlosti i da će tradicije poput kulena i pršuta preživjeti samo ako se preoblikuju bez žrtava. Njegova vizija: svijet gdje meso ne vrišti, a veganstvo postaje nova norma. HRT

Nova studija objavljena u Nature Food preporučuje konzumaciju najviše 255 grama mesa tjedno – što je oko dva fileta pilećih prsa – kako bi prehrana ostala održiva. Čak i skromna konzumacija govedine prelazi ekološke granice. Fleksitarijanska, vegetarijanska i veganska prehrana prepoznate su kao najprihvatljivije za okoliš. Stručnjaci ističu prednosti biljnih proteina za zdravlje i održivost, dok mesna industrija i dalje koristi goleme količine zemljišta i stvara značajne emisije stakleničkih plinova. Studija poziva na bolje politike i podršku održivim prehrambenim izborima. tportal

Istraživanja mesojedne dijete otkrivaju ozbiljne nedostatke ključnih nutrijenata poput vitamina C, vlakana i magnezija, dok natrija ima previše, što narušava ravnotežu organizma. Povijest nas uči da je raznolika prehrana, poput one škotskih mornara s limunovim sokom i kiselim kupusom, ključ zdravlja. Vegetarijanstvo također nije idealno zbog nedostataka i antinutrijenata. Zaključak? Jedite raznoliko, baš kao svinje, jer ljudi su, poput njih, svejedi – i ne traže rješenja u ekstremima prehrane. Bug

Prema Europskoj komisiji, proizvodnja svinjskog mesa u EU smanjivat će se za 0,5% godišnje u sljedećem desetljeću, što će rezultirati padom od 1,2 milijuna tona do 2035. Glavni razlozi su društvena zabrinutost zbog intenzivnog uzgoja, stroži ekološki propisi i manji izvoz. Potrošnja svinjskog mesa po stanovniku past će na 30 kg godišnje (-5%), dok će Velika Britanija postati glavno izvozno odredište EU-a. Oprez ostaje ključan zbog stalne prijetnje afričke svinjske kuge. Agroklub

Samouslužni aparat s japanskim i australskim wagyu, black angus, galicijskim sirloin steakovima i drugim španjolskim delikatesama već je više od pola godine u funkciji. U posebnom prostoru između mesnice i kafića na zagrebačkoj tržnici Kvatrić trguje svježim mesom i u doba kada ga je nemoguće nabaviti negdje drugdje. Pronašli su tvrtku iz Italije koja im je izradila automat po narudžbi – garantirana temperatura hlađenja između 1 i 3 Celzijevih stupnjeva, šest polica, 20 inčni display, distribucija proizvoda na visini od 90 centimetara kako se kupci ne bi morali saginjati. Kažu da se automat brzo prazni, a s lakoćom se na njemu snalaze i stariji. Forbes