Tekst istražuje fascinaciju “foto-fiktivnom” književnošću – žanrom u kojem fotografije nisu puki ukras, već aktivni sudionici priče koji potvrđuju ili potkopavaju tekst. Autor predstavlja devet ključnih djela, od kultnog Michaela Ondaatjea do suvremenih dobitnika nagrada poput Justina Torresa. Ove knjige koriste arhivske snimke, Polarolide i “pronađene” fotografije kako bi istražile queer povijest, obiteljske traume, kolonijalizam i mitsku granicu između istine i fikcije. Spoj riječi i slike stvara napetost koja čitatelja vraća dječjem čuđenju slikovnica, ali s dubinom i složenošću vrhunske književnosti za odrasle. Electric Literature

Tisuće autora objavilo “praznu” knjigu u znak prosvjeda protiv AI koji koristi njihova djela

Američki novinar Nicholas Carr upozorava na rađanje „post-literarnog društva“ u kojem knjige, književnost i humanističke vrijednosti gube utjecaj pred STEM elitom Silicijske doline. Primjeri poput Sama Bankman-Frieda ilustriraju kulturu koja smatra čitanje zastarjelim, dok digitalna revolucija i AI smanjuju sposobnost duboke koncentracije i kreativnosti. Generativni AI nudi parodiju stvaralaštva, zamjenjujući tradiciju statistikom i algoritmima, dok kultura brze informacijske potrošnje potiče površnost i neznanje. Ipak, Carr ostavlja tračak nade: čak i u zatvoru, SBF može ponovno otkriti vrijednost dubokog čitanja i ljudskog izraza. Bug

Booksin izbor za 2025. otkriva snažan konsenzus: književnost se vraća stvarnosti, ali bez iluzija. Poezija i proza reagiraju na rat, migracije, fašizaciju, tehnologiju i intimne lomove. Izdvajaju se Faruk Šehić i Davor Ivankovac u poeziji otpora, Percival Everett (James) i Paul Lynch (Prophet Song) u politički urgentnoj prozi, te Krasznahorkai, Bužarovska i Claire Keegan kao autori koji nemilosrdno seciraju društvo kroz pojedinca. Zajednički nazivnik? Ogoljen jezik, etička napetost i književnost koja ne umiruje, nego budi. Booksa

The Guardian je objavio koje su najprodavanije knjige ove godine u Ujedinjenom Kraljevstvu: Na vrhu ljestvice našao se novi roman Richarda Osmana The Impossible Fortune, peti nastavak iz serijala Thursday Murder Club / Klub istražitelja ubojstava četvrtkom, koji je prodan u više od 390 tisuća primjeraka u tvrdom uvezu. Među najprodavanijima naslovima dominiraju serijali, posebice u žanrovima krimića i „romantasyja”, dok su snažan interes zabilježili i naslovi za mlade i odrasle čitatelje s posebnim književnim svjetovima. Što se tiče književne fikcije, publika je posegnula za romanima koji obrađuju teme bijega i intimnih priča, dok publicistika i self-help i dalje bilježe visoku prodaju, osobito naslovi koji se bave osobnim razvojem i mentalnim zdravljem. Sve popularnije bojanke odražavaju potrebu za opuštanjem i odmakom od ekrana, što upućuje na širi trend potrage za jednostavnijim i smirujućim oblicima kreativnosti. Booksa

Ovogodišnji Interliber (11.–16. studenog) donosi pravu knjišku gozbu: novi prijevod Kantove Kritike čistoga uma (Matica hrvatska), Marasovu Božanstvenu komediju s Doréovim drvorezima (Školska knjiga), Zappinu autobiografiju Frank Zappa glavom i bradom (Sandorf), te Reevesovu i Miévillovu Knjigu iz drugog svijeta (Lumen). Ljubitelji fantastike dobit će Viteza Sedam Kraljevina i Pad Gondolina, a putopisci Dunavski blues. Među svježim iznenađenjima su i Makłowiczev Café Museum, Yuzukijev Maslac te Hopkinsovi memoari Dobro smo ispali, mali. tportal

“Shadow Ticket” se ove godine čekao nestrpljivije nego inače: uoči izlaska iz tiska u kinima je zaigrala bjesomučno hvaljena “Jedna bitka za drugom” P. T. Andersona, snimljena prema motivima Pynchonovog “Vinelanda”, pisac je visoko kotirao na kladionicama za Nobela, a i ovo bi mu, s obzirom na to da je napunio 88 godina, lako mogao biti posljednji roman. I onda on u njega stavi ustaše. Kažem vam, zavjera.

Ako Thomas Pynchon i ne kuje zavjere protiv Hrvatske – znaju svi koji su ga čitali – onda nevjerojatne, uvrnute urote redovno pokreću radnju njegovih romana. Pa je tako i ona epizoda iz logora za obuku ustaških terorista samo jedan od narativnih krakova kojima tipično pinčonovska priča poput neke pomahnitale hobotnice grabi čitaoca s raznih strana.

Svega tu ima: tajanstvenih podmornica i golemih cepelina, Kraljevine Jugoslavije i kokaina, lampadofilije (to bi bilo seksualno uzbuđenje pri pogledu na lampu) i Međunarodnog sindikata radnika u industriji sira, “Hitlernazionale” (to je pak pjesma koju na melodiju “Internacionale” Führeru pjevaju nacisti) i nečega što se zove Gesichtsröhre ili u prijevodu Face-Tube, a u osnovi predstavlja nacistički prototip Facebooka iz tridesetih godina prošlog stoljeća… Boris Postnikov za Novosti

Na 8. Mediteranskom festivalu knjige Kruno Lokotar, Jurica Pavičić i Alida Bremer odali su počast Renatu Baretiću, nedavno preminulom piscu i novinaru. Posebno je istaknut njegov najpoznatiji roman Osmi povjerenik, koji je postao simbol optimizma i književni fenomen, ali i kasniji romani poput Pričaj mi o njoj i Hotel Grand. Bremer je govorila o izazovima prevođenja, a Pavičić o njihovom dugom prijateljstvu. Lokotar je podsjetio na uredničku suradnju i početni uspjeh. Svi su se složili da je Baretić bio autor sklon eksperimentu, ali i čovjek humora, pristojnosti i topline. Jutarnji

Peto izdanje međunarodnog festivala suvremene književnosti Škure održava se od 17. do 20. rujna u Šibeniku, posvećeno Arsenu Dediću u povodu desete godišnjice njegove smrti. Program donosi izložbu Luke Dedića, filmske projekcije, radionice i nastupe velikih imena poput Miljenka Jergovića, Slobodana Šnajdera, Monike Herceg i Dragana Velikića. Poseban OFF program „Pronađi publiku“ otvoren je za sve pisce i čitatelje. Festival završava koncertom posvećenim obitelji Dedić, a bit će dodijeljena i Nagrada Stjepan Gulin za najbolju zbirku poezije na štokavskom području. tportal

Jedan od najznačajnijih hrvatskih književnih i kulturnih teoretičara te komparatista, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autor kultne Teorije književnosti i dobitnik najviših znanstvenih i kulturnih priznanja preminuo je u Zagrebu u 90. godini života. Rođen 8. travnja 1936. u Koprivnici, studij filozofije i jugoslavistike završio je 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao disertacijom o književnom opusu Frana Galovića. Od 1963. djelovao je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1976. bio je redoviti profesor teorije i metodologije proučavanja književnosti. tportal