U zemlji u kojoj se za postpotresne obnove samo pri saniranju muzejskih ustanova troši i po šest, sedam, osam… tisuće eura po kvadratu, problem je sanirati i očuvati Magašev Poljud? Sramota je što dopuštamo da se i raspravlja o ičemu drugom. I valja kontinuirano isticati kako je – bez obzira na sve održane tribine, sastanke i plaćene članke kojima se zagovaraju primarno interesi onih koji bi iz sve ove frtutme nastale idejom “opravdanog rušenja Magaševa Poljuda i izgradnje novog stadiona” imali isključivo financijsku dobit – Magašev Poljud pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Da bi ga se rušilo, pa i rekonstruiralo, potrebno je ishoditi mišljenje Vijeća za kulturna dobra.

Za rušenje, Vijeće bi trebalo ukinuti važeću zaštitu. Eh, voljela bih vidjeti te članove Vijeća koji bi je, bez obzira na sve političke ili ine pritiske, potpisali! Kada bi se to usudili, bili bi zapamćeni. I po obnovi, svakako bi negdje na Poljudu valjalo jasno ispisati riječi s predavanja profesora Magaša: “Ne postoji arhitektura bez kulture i ne postoji arhitektura ako nije refleks kulture.” Eto, Magašev Poljud refleks je naše negdašnje kulture. Novi Poljud, kao refleks naše današnje kulture, vrlo vjerojatno bi u usporedbi s Magaševim biserom ličio na, da prostite, govno na pjatu/tanjuru. Tekst Zrinke Paladino prenosi Haus… problematiku komentira i tportalov Damir Petranović.

Trump želi da novi stadion u Washingtonu nosi njegovo ime

Budućnost Poljuda već je neko vrijeme neizvjesna. Remek djelo modernističke arhitekture i simbol Splita godinama je u tragično lošem stanju, o čemu se predugo piše i razglaba u javnosti, bez konkretnih i jasnih poteza. Stručne analize ukazuju na ozbiljna oštećenja, osobito krova, koji je nedavno pretrpio dodatnu štetu tijekom nevremena. I dalje je predmet niza improviziranih rješenja, bez koherentne vizije ili dugoročne strategije razvoja, dok su ideje o obnovi često vođene političkim interesima. Na HAUS-u podsjećaju na riječi arhitekta koji ga je stvarao, uz apel Društva arhitekata Splita.

Svjetsko prvenstvo u nogometu se 2030. godine po prvi put održava u šest zemalja na tri kontinenta – jedna od njih je Maroko. Ova zemlja se već ubrzano priprema za veliki spektakl. Ono što je sigurno je da Maroko trenutno planira najveći nogometni stadion na svijetu s 115.000 mjesta. Nalazit će se nedaleko od Casablance i nositi ime Hasan II. Time će premašiti kapacitete velikih nogometnih zdanja poput Santiaga Bernabéua u Španjolskoj ili Maracane u Brazilu, čiji je kapacitet, nakon renoviranja u skladu sa standardima FIFA-e, sada manji od 80.000 mjesta. Maroko je donedavno imao i najveću džamiju na svijetu, ovdje također vozi najbrži vlak u Africi, toranj Mohamed VI. je najviša zgrada na kontinentu, a trenutno se gradi najveće postrojenje za desalinizaciju morske vode u Africi. DW

A to je najavljeno do listopada 2026. godine. Radovi kreću početkom iduće godine. Trenutačno je kapacitet stadiona 4000 mjesta, a prema UEFA-inim kriterijima za međunarodne utakmice, trebao bi imati barem 8000 pa će s istočne strane nadograditi tribinu na taj kapacitet i imat će 11500 mjesta. Postoje dvije verzije projekta. U prvoj stadion ima dvije tribine sa zelenilom koje okružuje sjevernu i južnu stranu, a prema drugoj su u planu dodatne tribine kapaciteta do 12.000 mjesta. Država je pristala odvojiti po 100 milijuna kuna u 2024. i 2025. za obnovu stadiona, a dio bi trebao sufinancirati Grad Zagreb u suradnji s HNS-om i UEFA-om. Arhitekt Otto Barić kritizirao je ovu odluku, apelirajući na nepovoljan utjecaj na okoliš i okolinu, uz napomenu kako ga takav pristup podsjeća na Horvatinčića. Index

Stadion se prostire na površini od 20,7 hektara, službeno može primiti do 150 tisuća gledatelja. Stadion je otvoren 1. svibnja 1989. godine. Ima osam katova, a poglede privlači svojim zanimljivim dizajnom. Naime ima 16 lukova koji su raspoređeni u prsten i podsjećaju na cvijet magnolije. Danas se najviše koristi za nogometne utakmice, atletska natjecanja te proslave i parade. U top 10 najvećih stadiona na svijetu našla su se samo dva europska. Na šestom mjestu je londonski Wembley, s kapacitetom od 90,000 mjesta, a na četvrtom je Camp Nou u Barceloni, koji može primiti 99,354 gledatelja. (Putni kofer)

Ovo nije gotovi projekt novog Dinamovog stadiona, nego tek vizualni identitet koji bi u klubu željeli za svoj novi stadion. Javni natječaj za pravi projekt tek će se raspisati krajem 2024. godine. No, danas je potpisivanjem ugovora između Grada Zagreba, Vlade RH i Zagrebačke nadbiskupije postignut korak naprijed prema konačnom rješenju. Premijer Plenković najavio je da bi stadion trebao biti izgrađen do idućeg svjetskog prvenstva. Gol

Gradnja čitavog niza nogometnih stadiona, ili rekonstrukcija i dogradnja nekih od postojećih, najavljena je u Hrvatskoj proteklih tjedana. Dva u Zagrebu, dva u Splitu, po jedan u Rijeci i Velikoj Gorici – a svi su odvojeni projekti, raznih investitora, u vrijednosti od par desetaka milijuna eura, pa naviše. Međutim, zbog mizerne posjećenosti utakmica Prve HNL nameće se pitanje kome će točno služiti novonastali viši kapacitet tribina. Prosjek tu osjetnije diže jedino konstantan visoki interes navijača splitskog Hajduka za domaće susrete i gostovanja njihova kluba. Ipak, valja primijetiti da su stadioni u RH već neko vrijeme zaista u jako lošem stanju. Druga je problematika javno-privatno partnerstvo, po čijem se modelu grade neki stadioni, što može prikriti štetnu narav projekta po ukupni interes poreznih obveznika. S druge strane, u Hrvatskoj nedostaje vrtića, socijalni transferi krhki, tehnološka inovativnost i razvoj na jako niskim granama… DW

Na temelju Zakona o povratu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Nadbiskupija, koja je podnijela zahtjev za povrat zemljišta u Maksimiru, bit će obeštećena kroz 10 lokacija u gradu Zagrebu za izgradnju crkava i drugih vjerskih objekata. Riječ je o pet lokacija u vlasništvu Grada, četiri u vlasništvu privatnih osoba, a jedna u mješovitom. Sve će te lokacije preuzeti država. One koje su u gradskom vlasništvu zamijenit će državnima, a privatne će čestice otkupiti i sve na kraju prenijeti Nadbiskupiji u zamjenu za zemljište u Maksimiru, nad kojim se ne može provesti restitucija jer je odavno u drugoj funkciji. Grad je suglasan da se na tim česticama grade vjerski objekti, što je moguće i po Generalnom urbanističkom planu. Nacional Crkva će dobiti lokacije u kvartovima Botinec, Sveta Klara, Jakuševec, Blato, Jelkovec, Sesvetska Sela, Sesvetski Kraljevec, Kajzerica, Špansko i Trnjanska Savica. Index

Prema istraživanju agencije Money na osnovu recenzija na platformama poput Googlea, TripAdvisora i Football Grounda, na prvom mjestu nalazi se stadion Carlo Castellani, na kojem svoje utakmice u Serie A igra talijanski Empoli. Riječ je o zdanju na koje stane 16.800 gledatelja i čije su tribine potpuno razdvojene i prilično udaljene od terena zbog atletske staze. Drugi najružniji stadion je Balaídos, na kojem svoje utakmice La Lige igra Celta Vigo. Španjolski je klub počeo raditi na sređivanju stadiona pa su izgrađene nove tribine. U pet najružnijih još se nalaze King Baudouin u Bruxellesu, kapaciteta 50 tisuća gledatelja, te Getafeov stadion Coliseum Alfonso Perez, na koji stane 17 tisuća gledatelja. Index