Amazon molly je mala slatkovodna riba iz Meksika i Teksasa čije su jedinke sve ženke i razmnožavaju se kloniranjem. Iako evolucijska teorija predviđa da bi takve vrste zbog nedostatka genetske raznolikosti brzo izumrle, ova riba postoji već oko 100.000 godina. Novo istraživanje pokazuje da uspijeva zahvaljujući procesu zvanom konverzija gena, koji popravlja ili uklanja štetne mutacije u DNK. Mužjak (srodne vrste) i dalje mora “oploditi” jajnu stanicu spermom, ali se njegov DNK ne prenosi, već to pokrene reprodukciju – jajna stanica se počinje razvijati sama i nastaje genetski identična kopija majke. Taj mehanizam stvara genetske promjene slične onima koje nastaju spolnim razmnožavanjem, omogućujući vrsti da opstane i evoluira. Otkriće bi moglo pomoći u razumijevanju drugih aseksualnih vrsta, ali i bolesti poput raka. Nat Geo

Novi informatički sustav EU-a CATCH, uveden radi suzbijanja ilegalnog ribolova, već u prvim tjednima primjene uzrokuje ozbiljne poremećaje u uvozu ribe. Zbog tehničkih ograničenja, ručnog unosa velike količine podataka i slabih performansi sustava, kontejneri s ribom gomilaju se u europskim lukama, uključujući Rotterdam. Sedam država članica i ribarska industrija traže prijelazno razdoblje i blažu primjenu, upozoravajući na rizik za opskrbu i kvalitetu svježe ribe. Europska komisija odbacuje tvrdnje o blokadi i najavljuje tehnička poboljšanja. Jutarnji

Hrvatski znanstvenici iz IZOR-a i Veterinarskog instituta, u suradnji s talijanskim kolegama i domaćim uzgajivačima, razvili su novu riblju hranu koja smanjuje upotrebu ribljeg brašna i ulja. Umjesto toga koriste proteine iz peradarske industrije i brašno crne vojničke muhe. Najveći pokus na Jadranu pokazao je da orade na novoj formuli brže rastu, troše manje hrane i daju veće filete s više omega-3, dok brancini zadržavaju kvalitetu. Rezultati otvaraju vrata održivoj akvakulturi koja manje opterećuje divlje riblje resurse. Index

Goran Šafarek, istaknuti hrvatski biolog snimio je novi video u kojem roni u jednom jezeru na sjeveru Hrvatske – Gabajevoj Gredi nedaleko Koprivnice. U videu možete vidjeti potopljena stabla, bliski susret​ sa somom i… potragu za izgubljenim blagom – opisuje. Klikaj

Mramornica, biljojed iz Indijskog oceana, istiskuje domaće vrste i narušava biljni svijet, dok atraktivna, ali otrovna vatrenjača dodatno ugrožava bioraznolikost. Stručnjaci upozoravaju da se ove ribe brzo šire, potičući “tropikalizaciju” Mediterana. Klimatske promjene mijenjaju i kopnene ekosustave — ugrožene su čak i uobičajene vrste poput hrasta lužnjaka. Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C sve je manje realno, a more i šume kakve poznajemo možda postaju prošlost. Index

Sredozemno more predstavlja manje od 1 posto površine svjetskih mora, ali je dom gotovo 20 posto svih poznatih morskih vrsta, što ga čini jednom od najvažnijih žarišnih točaka morske bioraznolikosti u svijetu. Ako proizvodnja plastike nastavi rasti po stopi od 4 posto godišnje i ako se gospodarenje otpadom radikalno ne poboljša, ispuštanje plastike u more moglo bi se udvostručiti do 2040. godine, a do 2050. godine moglo bi biti čak i više plastike nego ribe, priopćili su iz Unije za Mediteran. HRT

Studija švedskih znanstvenika otkrila je da klobazam, lijek za spavanje koji završava u rijekama, ubrzava migraciju mladih atlantskih lososa kroz brane u rijeci Dal. Lososi izloženi ovom lijeku brže su stigli do Baltičkog mora, što se naizgled čini korisnim. No znanstvenici upozoravaju da promjene u prirodnom ponašanju mogu imati dugoročne negativne posljedice za cijele ekosustave. Problem leži u niskoj biorazgradivosti lijekova i neučinkovitom pročišćavanju otpadnih voda, zbog čega ostaju prisutni u okolišu. Index

Djeca koja redovito jedu ribu mogla bi biti društvenija i ljubaznija

Ranijih par godina lovile su hrvatske ribarice do 40 tisuća tona srdele, a ove godine ni deset. Na smanjenu biomasu srdele utjecala je i veća brojnost predatora, no prvi uzrok ipak je porast temperature Jadranskog mora. Uz bok tome stoji ukupno prekomjeran maritimni ribolov. Hrvatska ribolovna flota, inače, u pojedinim sezonama zadnjih godina osiguravala je gotovo polovinu izlova srdele u EU-u. Ipak, nije to pohvatano u mreže samo na Jadranu, ni slučajno, nego su najveće ovdašnje ribarice krstarile i drugdje, uokolo, međunarodnim vodama Sredozemlja. Na prvome smo mjestu za uzrok nestajanja skloni navoditi složeni klimatski poremećaj, s promjenom temperature mora i popratnim faktorima. Drugo zauzima notorna spoznaja da smo u svakom slučaju daleko pretjerali s izlovom, opustošili i pučine i pličine, ali ne tek uslijed rasta ljudske populacije. Igor Lasić za Novosti.

Neuhvatljiva dubokomorska riba veslo (oarfish), poznatija i kao ‘riba sudnjega dana’, koja se smatra vjesnikom loših vijesti – ponovno je uočena na obalama Encinitasa u Kaliforniji. Treći je to put u posljednja tri mjeseca da je isplivala na obalu, javlja CNN. U čitavom prošlom stoljeću zabilježena su samo 22 takva slučaja, a posljednja pronađena na kalifornijskoj obali duga je gotovo tri metra. Prema japanskoj mitologiji ribe sudnjega dana izdižu se na površinu i nasuču uoči nadolazećeg potresa, a takvi su se strahovi dodatno povećali nakon potresa i tsunamija u Fukušimi 2011-te godine jer je katastrofi prethodilo pojavljivanje ove ribe u plićim vodama. Nacional