„Prema vani se vlada predstavlja kao proeuropska i predana vladavini prava, ali na unutarnjem planu vidimo golemu demokratsku regresiju.” Stoga, koliko god bila sumorna slika koju građani imaju o svojim političarima, „mnogi su zadovoljni zbog činjenice da su dio Europe. Pogotovo s obzirom na vlastitu povijest“, navodi autor u reportaži na online portalu Redakcijske mreže Njemačke (RND) o životu u Hrvatskoj. Unatoč rastu standarda i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je ipak loša – cijene i stanovanja i općih životnih troškova stalno rastu. Danas 40 posto više mladih razmišlja o iseljavanju nego prije šest godina. Trend je već primjetan, nedavno je broj stanovnika pao na ispod četiri milijuna. DW

EU također bilježi slične demografske trendove, s gotovo tri milijuna stanovnika manje u proteklih 25 godina. Ovo je posebno izraženo u zemljama Srednje i Istočne Europe, gdje Hrvatska bilježi gubitak od 14,8 posto stanovništva, što je dvostruko više od prosjeka u regiji. Ovisnost o starosnoj strukturi stanovništva predstavlja dodatni izazov, s udjelom osoba mlađih od 14 ili starijih od 65 godina koji iznosi gotovo 60 posto. Ekonomski aspekti također su zabrinjavajući, s omjerom zaposlenih i umirovljenika koji je daleko ispod ekonomske optimalne razine. Dok se Hrvatska suočava s nedostatkom radne snage, rješenje se traži u imigraciji. Prema projekcijama Eurostata, Hrvatska bi mogla izgubiti 550 tisuća ili 14,3 posto stanovništva do 2050. godine, što će zahtijevati uvoz između 400 do 500 tisuća stranih radnika do 2030. godine. (Lider)

Trend iseljavanja iz Hrvatske mogao bi se nastaviti i idućih godina, a pronatalitetna politika neće riješiti baš ništa. Ključno je stvoriti uvjete da ljudi ne žele otići iz zemlje. Podaci istraživanja “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj” jednog hrvatskog sveučilišta pokazuju kako se u doba Jugoslavije na zapad Europe odselilo oko 350.000 Hrvata, a u proteklih osam godina iz Hrvatske čak i više, oko 370.000. Obje su države kroz emigraciju smanjivale broj nezaposlenih, a devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju kako onda, tako i sada, iako novi iseljenici ne ulažu ni približno u domovinu kao prijašnji. Plaća je i onda i sada bila tri puta veća u Njemačkoj nego kod nas. U oba iseljenička vala prevladavali su mladi ljudi između 20 i 35 godina. Glavna razlika je da se danas oko 45 posto iseljenih ne želi vratiti u Hrvatsku, dok je tad taj postotak iznosio oko 3. Danica

Općina Bol na Braču, radi poticanja demografske obnove, iz svojeg proračuna godišnje u prosjeku izdvoji između 250.000 i 300.000 kuna za novorođenu djecu, a za svako šestorođeno dijete u obitelji predviđena je pomoć roditeljima od 120.000 kuna. Također, po 7.000 kuna pomoći za rješavanje poteškoća dobilo je više neplodnih parova. Po popisu iz 1971. na području Bola živjelo oko tisuću stanovnika, a sada ih je oko 1.700. Poslovni

Potrebno nam je društvo, država, poslodavci koji će se prilagoditi roditeljima i djeci, a ne oni njima. U Hrvatskoj se nekoliko puta više izdvaja za starije nego za djecu, rekao je demograf Ivan Čipin. Problem vidi u tome što stručnjaci pripreme mjere koje treba provesti, ali one zastanu u implementaciji. U Hrvatsku bi trebalo useliti 350.000 ljudi da bi sustav funkcionirao, no to je nemoguće očekivati, posebno u situaciji kad imamo 300.000 nezaposlenih, rekao je ekonomist Danijel Nestić. HRT

Hrvatska ima vrlo izraženu depopulaciju i starenje stanovništva, procjenjuje se da će stanovnika u Hrvatskoj do 2050. godine biti tri milijuna, a od toga će milijun biti stariji od 65 godina, upozorio je ministar Mrsić. Ipak, kaže da je mirovinski sustav održiv. Trenutni omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,14 što je najlošiji omjer u EU. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je oko 2230 kn. Po prvi puta je broj rođenih pao ispod 40 tisuća. N1