Devet izazova koji utječu na kvalitetu života i stanovanja: od neprilađenosti arhiekture čovjeku do gubitka identiteta i socijalne kohezije

U pet godina prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je 69 posto, potrošačke cijene 32 posto, a cijene stanovanja čak 90 posto, što stanovanje čini najvećim ekonomskim izazovom. Inflacija, iako visoka (4,2% u rujnu), nije pojela plaće, ali jest osjećaj stabilnosti. Profesor Josip Mikulić upozorava na rastući međugeneracijski jaz između onih koji imaju riješeno stanovanje i onih koji si dom više ne mogu priuštiti. Turizam dodatno pogoršava dostupnost stanova, a cijene nekretnina i dalje rastu dvoznamenkasto, brže nego u ostatku Europske unije. Poslovni

The importance of planning living space
pic.twitter.com/ybUoojUsp7

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) September 6, 2025

Knjiga Višestambene zgrade Gustava Kneževića iz 1984. pokazuje da kvalitetno stanovanje ne ovisi o luksuzu, već o pametnom planiranju prostora, zajedničkim sadržajima i održivoj gradnji. Autor spaja tehniku, ekonomiju i sociologiju, razbija mit o hladnim blokovima te predlaže funkcionalne, fleksibilne i društveno poticajne zgrade. Njegove ideje – od zajedničkih prostorija do korištenja obnovljivih izvora energije – i danas su aktualne, podsjećajući da stanovanje mora biti pravo, a ne privilegija. Zgradonačelnik

Prvoj generaciji vjetroturbina približava se kraj radnog vijeka, a s njima dolazi i problem zbrinjavanja ogromnih količina otpada, posebno teško reciklabilnih lopatica. Nizozemska tvrtka Blade Made nudi kreativna rješenja – prenamjenjuju dijelove turbina u urbani namještaj, igrališta, pa čak i mikro-kuće. Umjesto da završe na deponiju, stare lopatice postaju klupe, autobusne stanice i stambeni prostori, promovirajući cirkularnu ekonomiju i održiv dizajn. Haus

Suvremeni pametni gradovi, osim tehnoloških rješenja za promet i energiju, sve više pokazuju brigu za ranjive skupine, posebno beskućnike. Primjeri iz Genta, San Francisca i San Antonija (2024.) nude modele trajnog smještaja i podrške. Hrvatska, s Pulom kao pozitivnim primjerom “Housing First” modela, tek treba sveobuhvatnu strategiju. Upravitelji zgrada i suvlasnici također mogu doprinijeti prepoznavanjem potreba i suradnjom s lokalnim službama, jer istinski pametan grad gradi se brigom za svakog pojedinca. Zgradonačelnik

Između 2015. i 2024. godine, cijene nekretnina u EU porasle su 53 %, a u Mađarskoj čak tri puta. Island, Litva i Portugal također bilježe značajan rast. Istovremeno, najamnine su u prosjeku porasle za 26,7 %, dok su troškovi stanovanja, uključujući režije, narasli više od 40 %. Irska je najskuplja, a mladi Hrvati napuštaju roditeljski dom najkasnije – s 31,8 godina. N1

Projekt KO-101 – Affordable Heterotopia mladog arhitekta Sandija Terzića, finalist prestižne europske nagrade EUmies Young Talent 2025, radikalno preispituje pojam stanovanja u eri turistifikacije i nekretninskog kaosa. Kao kritika urbanog rasapa i suvremenih ekonomskih modela, KO-101 predlaže novu tipologiju otporne i priuštive stambene zajednice. Inspiriran radio-kodovima i kolektivnim duhom, projekt nudi gusto modularno naselje čija kralježnica nisu neboderi, već plastenici – prostori društvene proizvodnje, okupljanja i samodostatnosti. Uz pametnu montažnu izgradnju, prilagodljive stanove i mogućnost kriznog režima, KO-101 pokazuje da arhitektura može biti i društveni aktivizam. Ako treba, i na Mars. Vizkultura

Prema Eurostatu, građani EU u prosjeku troše 20% raspoloživog dohotka na stanovanje, s velikim razlikama među državama. Grčka prednjači s 35,2%, dok Hrvatska spada među zemlje s nižim udjelom (14,4%), iako cijene nastavljaju rasti. Inflacija, smanjena ponuda i rast cijena najma dodatno otežavaju situaciju. Od 2010. do 2023. cijene najma u EU porasle su 22%, a u Hrvatskoj su 2023. prešle europski prosjek. Stanovanje više nije samo osnovna potreba – sve više postaje financijski izazov. tportal

Hrvatska je prepuna starih i povijesnih zgrada. U 128 gradova koliko ih imamo, nema niti jednog koji nema zaštićenu zgradu ili zgradu koja nije kulturno dobro. To je naša povijest, naše naslijeđe. Od Varaždina do Dubrovnika, Iloka i Pule, hrvatski gradovi obiluju zgradama starima i po nekoliko stotina godina. Dio takvih zgrada su za javnu namjenu, no dio je u vlasništvu građana. Održavanje takvih zgrada je izazovno, pogotovo jer većina njih nije do sada bila adekvatno održavana. Da bi se to uspjelo, potrebno je investicijsko održavanje, što je iznimno skupo. Dolazi do objedinjenja vlasništva u tim zgradama i komercijalne svrhe tih zgrada, primjerice, postaju hoteli ili apartmani. Te su zgrade u centrima gradova. One ne zadovoljavanu nikakve graditeljske norme kao što su fizika zgrade, statika, protupožarna sigurnost… Stanovnici takvih zgrada, primjerice, u Šibeniku i Zadru masovno se iseljavaju. Zgradonačelnik