Sljedeća godina zadnja je godina Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojoj se očekuje najveći priljev iz Mehanizma za oporavak i otpornost. S tim izvorima iduće se godine preklapaju i redovna EU sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. što rezultira planiranim priljevom inozemnih pomoći u iznosu od 4,7 milijardi eura. Zajmovi NPOO-a se ne vide u prihodima, nego u računu financiranja, što smanjuje potrebne emisije vrijednosnih papira za financiranje deficita (problem su podcijenjeni rashodi za plaće). No, zasad, spavajte mirno. Iduća godina bit će još jedna godina fiskalne ekspanzije i gospodarskog rasta. Ako se do 2027. stvore strukturne pretpostavke za zdrav gospodarski rast bez fiskalne ekspanzije, bit će dobro. Ako ne, neće biti – kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Državni proračun za 2025. predviđa rashode od 37 milijardi eura (+10,2%) i prihode od 33 milijarde eura (+8,6%), uz deficit od 4 milijarde eura (4,4% BDP-a). Vlada ga opisuje kao “realan, razvojan i socijalan”, no fokus ostaje na domaćoj potrošnji i PDV-u. Investicije i priljev EU sredstava usporavaju, dok rast BDP-a pada na projiciranih 3,2%. Najveći izdaci su za mirovine (8,85 milijardi eura) i plaće (8,2 milijarde eura). Rasprava u Saboru trajala je samo 10,5 sati, zasjenjena korupcijskom aferom bivšeg ministra Beroša. Faktograf

U Hrvatskoj smo od 2016. navikli na prilično konzervativno planiranje budžeta. Ono je pomoglo strukturnoj fiskalnoj konsolidaciji. Takav pristup je sada napušten, i to u godini nakon izbora kada su demokratske vlade u pravilu fiskalno najkonzervativnije jer su svjesne da je to prilika za korekciju uobičajenih pretjerivanja u izbornim godinama. Kod nas ne vidimo efekt fiskalne odgovornosti vezan uz izborni ciklus.

To ne znači da možda nećemo imati sreće i da sigurno nećemo ostvariti predloženi proračun. Ne možemo znati. No, kada rizici rastu, a tako i piše u Vladinim dokumentima koji prate proračun, načelno treba biti konzervativan i to iz jednog jednostavnog razloga: rashodi zavise i o prihodima. Ako se prihodi opušteno budžetiraju, onda se i rashodi opušteno budžetiraju pa rastu rizici. To se dogodilo s predloženim rashodima za iduću godinu. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Osiguranicima kojima ove godine, po članu obitelji, mjesečni prihod nije prelazio 2251,71 kunu, imat će 2023. pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje plaćeno iz državnog proračuna. Ovo pravo ostvarivat će i samci ako im mjesečni prihod ove godine nije bio veći od 2814,64 kune. Navedeni cenzusi primjenjivat će se od 1. siječnja 2023. godine, navodi HZZO. U odnosu na ovu godinu, cenzus se za članove obitelji povisuje za 186,11 kuna, a za samce 232,64 kune. Tportal

Taj je iznos iz proračuna osiguran za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca ove godine. Inače, ukupno je za rad stranaka i nezavisnih zastupnika u ovoj godini iz proračuna izdvojeno 62,05 milijuna kuna, s tim da su sredstva za prvih devet mjeseci već isplaćena. T-portal…

Državna je blagajna u prvih šest mjeseci uprihodovala nešto manje od 60,4 milijarde kuna. U istom razdoblju lani ubrala je oko 4,7 milijardi kuna više. Ono što brine je velik rast troškova, u prvom ovogodišnjem polugodištu država je potrošila ukupno gotovo 77,1 milijardu kuna, dok su ukupni rashodi lani u istom razdoblju bili desetak milijardi kuna manji. Index…

Ako je ikada postojalo, sada je vrijeme da sve one hrabre reforme koje sakupljaju prašinu izvučemo van i implementiramo, piše na blogu Marko Rakar, koji je objavio opširnu analizu koliko će velika biti proračunska rupa u Hrvatsko, kakva je struktura troškova i rashoda proračuna te gdje bi se moglo uštedjeti.

Građani i tvrtke su u državni proračun prošle godine uplatili 1,18 milijardi kuna od poreza na dohodak od kapitala (74 posto više nego 2016.). Istodobno, trend pada kamatnih stopa prelio se i na porezne prihode po toj osnovi, pa je lani porez i prirez po osnovi dohotka kamata na štednju državnoj riznici donio tek 127,3 milijuna kuna, odnosno 67 posto manje nego prije tri godine. Večernji…

Kad se baci oko na prijedlog proračuna za sljedeću godinu, izgleda da s našim državnim financijama sve ide skoro pa perfektno. Ali gabula je u tome što država opet ne suspreže svoje sumanute apetite, a to nas neće nigdje dovesti. Državni proračun opet raste za novih 8,5 milijardi i evo nas na 140,2 milijarde kuna. Gospodarstvo ostaje enormno opterećeno porezima i davanjima iako ministar financija na kapaljku uvodi neke manje olakšice. To se ne da izdržati – populistički, ko kakva Mostovka, zbori draga Sanja Modrić za Novi list.

Prema prijedlogu Vlade, prihodi državnog proračuna iznosit će u 2019. godini 136,1 milijardu kuna, ili 5,5 posto više u odnosu na originalno planirani proračun za 2018. Rashodi za iduću godinu planirani su, pak, na 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi više u odnosu na originalno planirane rashode u ovoj godini. Ostale brojke na N1.