Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Nacionalni program reformi, odnosno dokument sa 60 reformskih mjera podijeljenih u četiri glavna područja – makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost, olakšavanje uvjeta poslovanja i bolja investicijska klima, učinkovitost i trasparentnost javnog sektora te bolje obrazovanje za tržište rada, piše Index. Reforma predviđa odlazak u mirovinu sa 67 godina i veće plaće za one koji rade više, refinanciranje duga HAC-a, porez na nekretnine od 2018. Glavni je cilj gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u idućih 18 mjeseci, piše Večernji. Reforme su fer, ali su potrebne izjavio je premijer Orešković (video). Program će do kraja mjeseca Vlada poslati Europskoj komisiji.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Nacionalni program reformi [pdf] je korektan dokument, bolji od primjerice švedskog koji smo imali prilike proučiti. Brojke su, naravno, neusporedive: Šveđani ciljaju stopu zaposlenosti od 83% u dobi do 65, a već mjere stopu zaposlenosti za dobnu kohortu 15-74 i u njoj imaju veću zaposlenost (68%) od nas u skupini 20-64 (66%). Švedska se već transformira u društvo starih radnika, koje u svijet rada nastoji uključiti doslovce svakoga tko još hoda. No, to je Švedska: izvedba je mnogo bolja od papira. Piše Ekonomski lab, ovdje je prvi dio analize.
Vlada je donijela Nacionalni program reformi u 2017. te program konvergencije RH za razdoblje 2017.-2020., što uključuje objedinjavanje inspekcijskih službi u gospodarstvu (u RH ima 50 inspekcija s 2.200 zaposlenih). Navodi se i daljnje smanjenje administrativnih troškova i neporeznih davanja, smanjenje dugova u zdravstvu i održivost zdravstvenog sustava, unaprjeđenje sustava socijalnih naknada te osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog sustava, što se namjerava postići penalizacijom prijevremene starosne mirovine… Lider
Misija MMF-a je Nacionalni program reformi hrvatske Vlade ocijenila ohrabrujućim, no šef Misije Khaled Sakr je kazao kako javni dug Hrvatske predstavlja veliki rizik, jer su kamatne stope na financijskim tržištima iznimno niske, ali će rasti kada se međunarodno gospodarstvo stabilizira. Istaknuo je i da bi reforme imale pozitivan učinak na javni dug jer bi se poboljšala percepcija Hrvatske na tržištima, a to bi omogućilo bolje uvjete financiranja ne samo državi već i privatnom sektoru. T-Portal