Za sada izgleda da će se većina paketa od 800 milijardi eura, točnije 650 milijardi, prikupiti kroz nova zaduženja pojedinačnih država EU-a, a ne kroz zajedničke dugove. Preostalih 150 milijardi eura trebalo bi doći kroz kredite osigurane iz proračuna EU-a – što je već približavanje konceptu zajedničkog zaduženja. Pakt postavlja jasne granice za državnu zaduženost (60 posto bruto domaćeg proizvoda -BDP) i proračunski deficit (3 posto) za 20 zemalja eurozone. Međutim, mnoge države eurozone su već znatno zaduženije. Ursula von der Leyen predlaže „klauzulu izuzetka“ kako bi zemlje EU-a povećale obrambene troškove bez sankcija za prekomjerno zaduženje. No, financijska tržišta mogu reagirati rastom kamatnih stopa, ugrožavajući stabilnost eurozone. Raspravlja se i o euroobveznicama, ali Sjevernjaci ih i dalje odbijaju. Iako EU već ima iskustva sa zajedničkim dugovima, ostaje pitanje hoće li se to primijeniti i na obranu. Friedrich Merz se protivi daljnjem zaduživanju, ali financiranje novog naoružanja i dalje je nejasno. DW

Država izdala trezorske zapise uz kamatu od 0,7 posto

Država se zadužila za šest milijardi kuna, obveznice su gotovo u potpunosti alocirane domaćim ulagačima

Timothy Ash, vodeći istraživač tržišta londonske Standard Bank komentirao je za Wall Street Journal novo hrvatsko izdavanje obveznica. Ash kaže kako potez savršeno opisuje stanje na tržištu. Za državu kao što je Hrvatska, bez gospodarskog rasta i investicija, potez “izgleda suludo”, tvrdi Ash, koji ipak prihvaća da je cijena po kojoj su obveznice ponuđene izuzetno povoljna te zbog toga mogu biti isplative ulagačima. Wall Street Journal

Lalovac u veljači ide u novo zaduženje od milijarde eura