Iako se desetljećima strahovalo od prenapučenosti, čovječanstvo se danas suočava s obrnutim problemom – strmoglavim padom nataliteta. Glavna problematika nije sam broj ljudi, već drastična promjena dobne strukture. Zemlje poput Južne Koreje i Kine doživljavaju populacijsku imploziju, što vodi prema društvima u kojima dominiraju seniori. Takav trend stvara neodrživ pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave jer sve manji broj radno sposobnih stanovnika mora uzdržavati sve veći broj umirovljenika. Zaključak je jasan: pad populacije ne donosi automatski blagostanje i više resursa, već prijeti ekonomskom stagnacijom i infrastrukturalnim kolapsom ako se društva hitno ne prilagode novoj demografskoj stvarnosti. Komentiraju na Forumu

Na konferenciji „Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj“ istaknuto je da danas više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u njoj – oko pet milijuna prema procjenama. Potpredsjednik Vlade Ivan Anušić poručio je da se povratkom iseljenika Hrvatska može demografski i gospodarski osnažiti, usporedivši potencijal s izraelskim primjerom. Ministar demografije Ivan Šipić najavio je mjere za poticanje povratka i ulaganja, uz isticanje „pozitivnih pomaka“ poput rasta broja rođenih i povratnika. Sudionici su zaključili da Hrvatska mora iseljenicima postati više od destinacije za godišnji – domovina u koju se vraćaju živjeti, a ne samo nostalgično prisjećati. tportal

Što je blizu 6000 ljudi više nego prethodine godine. Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija. Najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto). Nastavio se i trend starenja stanovništva, prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina, što Hrvate svrstava među najstarije nacije u Europi. Morski, Danica

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

Prema UN-ovim projekcijama, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3,3 milijuna stanovnika, odnosno 17 posto manje nego danas. Pritom treba naglasiti da je istraživanje pošlo od pretpostavke da u Hrvatskoj živi 4,03 milijuna stanovnika, a ne 3,88 milijuna, koliko je pokazao posljednji popis stanovništva. S druge strane, ono što Hrvatskoj gotovo konstantno raste je broj stanova. Tržište nekretnina je jako tromo tržište gdje promjene nisu brze. U samo deset godina izgrađeno je 394.277 stanova, što će reći kako će do 2050. godine, ukoliko se ovako nastavi, biti više stanova nego stanovnika. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

Prema njihovoj procjeni, sredinom prošle godine u Hrvatskoj je bilo oko 3,87 milijuna stanovnika, što je otprilike 6000 više nego sredinom 2023. godine i oko 11.000 više nego u istom razdoblju 2022. godine. Rast se u pravilu povezuje s dolaskom velikog broja stranih radnika u Hrvatsku. No, čini se i kako je zaustavljen velik odljev radne snage iz Hrvatske u druge europske zemlje. Na žalost, bijela kuga i dalje hara jer umire osjetno više ljudi nego što ih se rađa. Na to ovog trena državne strukture nemaju odgovor. Danica

Hrvatska se suočava s ozbiljnom demografskom krizom—broj izrazito depresivnih naselja porastao je s 1.054 u 2011. na 1.393 u 2021. Trećina površine zemlje je gotovo nenastanjena, dok broj starijih od 80 godina premašuje broj djece mlađe od pet godina u 46% naselja. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi mogla ostati bez stanovništva do 3123. godine. Najpogođenija su područja Like, Bukovice i istočne Slavonije, dok su tek rijetka naselja vitalna. Faktograf

Prikazana je usporedba broja stanovnika 1993. i 2023. u postocima. Tako je Turska povećala stanovništvo za 49 posto, Irska za 47 posto, dok je Hrvatska smanjila za 16 posto. Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari. Do 2030. naša zemlja zabilježit će najveći pad broja stanovnika među članicama Europske unije. Novo izvješće Svjetske banke upozorava da je to potencijalni rizik za gospodarstvo. HRT

Najgušće naseljene prostorne jedinice na razini gradova/općina su Grad Rijeka (2 488,75 st./km2), Grad Split (2 022,51 st./km2) i Grad Zagreb (1 196,33 st./km2), dok su najrjeđe naseljene Općina Lanišće (1,86 st./km2), Općina Udbina (1,95 st./km2) i Općina Civljane (2,06 st./km2). Najniža gustoća naseljenosti općenito je primjetna u brdsko-planinskim područjima te depopulacijskim područjima Like, Gorskoga kotara, Korduna, Banovine i Slavonije. Obilježje pak Hrvatskog zagorja i Međimurja jest kontinuirano umjerena gustoća naseljenosti. Najnižu gustoću naseljenosti imaju lička naselja Divoselo, Počitelj i Tiškovac Lički, s po 0,02 st./km2. Sela bez stanovnika su u posebnom razredu s opisom: “nema pojave” (N1)

Hrvatska danas ima najviše zaposlenih u protekle 32 godine, pokazuju službene statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zadnji je put više osiguranika, osoba koje su po različitim radnim osnovama uplaćivale mirovinsko osiguranje, Hrvatska imala tijekom 1992. godine. Tada ih je bilo tek oko 3000 više nego danas. No, naša je zemlja 1992. godine imala oko 4,6 milijuna stanovnika, a danas nas je otprilike 800.000 manje. To znači da Hrvatska nikad nije imala toliko zaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Valja, međutim, naglasiti kako u Hrvatskoj danas radi više od 100.000 tisuća stranih radnika te najmanje 30.000 umirovljenika. Danica