Između 1950-ih i 1980-ih europske zemlje bacale su radioaktivni otpad u sjeveroistočni Atlantik, na dubine do 5000 metara. Lokacije većine od oko 200.000 bačvi ostale su nepoznate. Projekt NODSSUM istražuje to područje i utjecaj otpada na morski ekosustav. Premda zasad nema opasne razine radioaktivnosti, bačve cure, a njihovo vađenje nije opcija. Nadzor i monitoring ostaju jedini način upravljanja ovim naslijeđem. DW

Madeira je uz Porto Santo jedini naseljeni otok koji se nalazi usred Atlantskog oceana, a na glasu je kao mjesto s prekrasnom prirodom na kojem postoji samo jedno godišnje doba – proljeće. Zelena, brdovita, okružena morem Madeira je autonomna pokrajina Portugala, pripada Europskoj Uniji iako je od portugalske obale udaljena oko 1000 km, a najbliže kopno joj je Maroko na istoku i Tenerife na jugu. Vulkanski otoci osebujni su po vrlo plodnom tlu, a ako su još smješteni na području umjerene klime, idealna su destinacija za uzgoj raznih kultura. Green

Nalazi se na jugu Atlantika, a 2810 kilometara udaljen od Cape Towna u južnoj Africi. Do karata za put do njega teško je nabaviti, brod ide par puta mjesečno, prima samo 12 putnika, a karte su rasprodane mjesecima unaprijed. Tamo živi oko 250 stanovnika, a otokom se vozi samo 150 automobila. Stanovništvo živi uglavnom od poljoprivrede, kontrolirano uzgajaju stoku, da ne bi došlo do preopterećenja, a najdraže povrće im je krumpir. Green, National Geographic

I tako zaustavili u njegovom naumu. Za svoj je pothvat imao posebno dizajnirano plutajuće sredstvo koje podsjeća na kotač za hrčke. Tri je dana odbijao napustiti svoje plovilo ručne izrade, navodno prijeteći da na njemu ima bombu koju će upotrijebiti ako se djelatnici policije pokušaju ukrcati. Ovo mu nije prvi put da se odlučio na sličan pothvat. Kad su ga uhvatili, prešao je kojih stotinjak kilometara od obale savezne države Georgije, a uhitili su ga nakon što im nije bio u mogućnosti dati na uvid “registraciju” vozila. IFL Science

Zagrijavanje oceana nikada nije bilo tako snažno od početka satelitskih mjerenja: 11. lipnja prosječna vrijednost iznosila je 22,7 stupnjeva, što je 1,1 stupanj iznad dugoročnog prosjeka od 1982. do 2011. godine. Što stoji iza takozvane anomalije? O tome među znanstvenicima postoje različite hipoteze. Jedno od mogućih objašnjenja je saharski pijesak, odnosno njegov nedostatak.Druga hipoteza je nedostatak određenih sumpornih aerosola (u brodove više nije dovzoljeno tovariti velike količine). A moguće je da se zagrijava zbog manje vjetra. Posljedice su svakako klimatske promjene, a probleme bi mogli stvoriti ribama i morskom svijetu, dok one na kopnu čeka više oluja. DW

New research shows the Atlantic Ocean just had its hottest decade in 3000 years https://t.co/R67EZgCi0P #Ocean #ClimateChange pic.twitter.com/3L2KjK7T0p

— World Economic Forum (@wef) October 17, 2020