Tehnička rješenja teže što manjem broju pretvorbi energije kako bi se izbjegli kumulativni gubitci. Iako je sustav fotonaponskih ploča i elektrolize logičan put do vodika, on je kompleksan i energetski zahtjevan. Postupak POWS nudi izravno razlaganje vode pomoću fotokatalizatora. Kineski znanstvenici unaprijedili su ovaj proces troslojnom pločom (Al₂O₃/InP/Al) u kojoj aluminij reflektira svjetlost, a njegov oksid štiti osjetljivi indijev fosfid od korozije. Iako je učinkovitost novog rješenja 20 puta veća od čistog katalizatora, ona i dalje iznosi tek 0,97 %, što je daleko ispod komercijalno isplativih 10 %. Nenad Raos za Bug.

U francuskom bazenu Moselle potvrđeno je postojanje vjerojatno najvećeg svjetskog rezervoara bijelog vodika, s procijenjenih 34 milijuna tona. Za razliku od onog dobivenog elektrolizom, ovaj se vodik prirodno nalazi u tlu. Nalazište se proteže prema Njemačkoj, Belgiji i Luksemburgu te nudi ogroman energetski potencijal. Iako je otkriće spektakularno, tehnologija za masovno i isplativo vađenje još je u razvoju. Uspije li ekstrakcija, ovaj jeftini i održivi energent mogao bi ponovno vratiti vodik u fokus autoindustrije i postati ključan faktor u globalnoj energetskoj tranziciji. FCW, Revija HAK

Znanstvenici su razvili metodu proizvodnje zelenog vodika iz morske vode bez potrebe za prethodnim pročišćavanjem. Koristeći jeftin katalizator u komercijalnom elektrolizeru, uspjeli su razdvojiti morsku vodu na kisik i vodik, čime bi se mogla izbjeći upotreba dragocjene slatke vode. Proces je još u ranoj fazi, ali pokazuje usporedive rezultate s klasičnim elektrolizerima. Tim planira proširiti tehnologiju kako bi se koristila u industrijskoj proizvodnji vodika i amonijaka. Green

Znanstvenici s Oxforda razvili su metodu kojom se plastične boce, vrećice i ambalaža u svega nekoliko sekundi pretvaraju u čisti vodik. Proces uključuje usitnjavanje plastike, miješanje s katalizatorom od željeznog i aluminijevog oksida te zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Tako se oslobađa do 97% vodika, dok ostatak čine gotovo isključivo ugljikove nanocijevi. Metoda troši manje energije od postojećih postupaka i nudi dvostruku korist – smanjenje plastičnog otpada i proizvodnju čistog goriva. Interesting Engineering

Problem s vodikom kao izvorom energije je da se u prirodi javlja isključivo povezan s drugim elementima od kojih ga treba odvojiti da bi ga se koristilo kao gorivo ili prenositelja energije. S prelaskom velikog dijela svijeta na takozvane „obnovljive“ izvore energije (upitan termin jer iako su sami izvori možda obnovljivi, tehnologije koje ih koriste troše sirovine koje ne moraju uvijek biti obnovljive ili obnovljive u dovoljnoj mjeri da bi se stvarno mogle uvijek iznova upotrebljavati), pojavio se i problem njihovog isprekidanog rada. Naime i solari i vjetroelektrane rade onda kada su dostupni izvori energije (sunce i vjetar), a ne u skladu s potrošnjom industrije i kućanstava. Čini se da ovaj pristup donosi više štete nego koristi, odnosno da je bitno ekološki i energetski lošiji nego se to čini na prvi pogled. Drago Galić za Bug

Znanstvenici procjenjuju da je oko 6,2 bilijuna tona vodika skriveno u stijenama i podzemnim rezervoarima, što je količina koja premašuje poznate rezerve nafte. Istraživanje također sugerira da bi korištenje samo djelića ovog vodika moglo potencijalno transformirati globalno energetsko tržište i imati dalekosežne implikacije na svjetsku energetsku budućnost. Kako se globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena pojačavaju, očekuje se da će vodik imati sve važniju ulogu. To, naravno, uključuje i promet. No, unatoč i takvim zalihama, ostaje izazov “hvatanja” tolikih količina. Revija HAK 

Vodik, čisto i energetski bogato gorivo, suočava se s izazovima pohrane zbog svoje male gustoće. Iako je ukapljeni vodik učinkovit, zahtijeva ekstremne uvjete (-253 °C), dok tlačenje dodaje težinu spremnicima. Rješenja poput “ukrašenog” grafena s metalima ili dopiranja litijem omogućuju vezivanje vodika, ali su još uvijek ograničena. Najjednostavnija opcija, stvaranje šupljina u grafenskoj mreži, daje obećavajuće rezultate. Iako laboratorijski uspjesi dosežu ciljeve za 2025., energetska gustoća i dalje zaostaje za tekućim vodikom. Zaključak? Pravi cilj ostaje izazov, no tehnologija napreduje korak po korak. Optimizam je ključ. Nenad Raos za Bug.

Najopasniji Hyundai na svijetu: Novi korejski tenk ide na vodik i donijet će nove sposobnosti na bojište

S nedovoljno visokim postotkom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, uloga vodika kao održivog rješenja još nije u potpunosti iskorištena. Međutim, s porastom udjela obnovljivih izvora, vodik bi mogao postati ključni alat za pohranu i transport energije, kao i za dekarbonizaciju industrije i prometa, naglasio je u uvodnom izlaganju izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder, prodekan za istraživanje i inovacije na FER-u, gdje su održali kolegij na temu prvog elementa Periodnog sustava elemenata. Hrvatska je jedna od 50 zemalja koje su donijele svoje strategije temeljene na vodiku, a FSB pritom prednjači u istraživanjima vodikovih tehnologija. Hrvatska može biti čvorište za prihvat i distribuciju vodika po regiji i zemljama Europske unije, no ako neće biti korisnika, onda se radi o bačenom novcu, zaključili su. Bug

Višak solarne energije u ljetnim mjesecima može se koristiti za razdvajanje vode za proizvodnju vodika. Taj se vodik zatim dovodi u reaktor od nehrđajućeg čelika ispunjen prirodnom željeznom rudom na 400°C. Ondje vodik izvlači kisik iz željezne rude što rezultira elementarnim željezom i vodom. Željezna rudača lako je nabavljiva u velikim količinama i ne traži obradu prije stavljanja u reaktor koji, kažu, ne mora ispunjavati posebne sigurnosne zahtjeve. Sastoji se od stijenki od nehrđajućeg čelika debljine 6 milimetara. Reakcija se odvija pri normalnom tlaku, a kapacitet skladištenja povećava se sa svakim ciklusom. Nakon što se napuni željeznim oksidom, reaktor se može ponovno koristiti bez zamjene sadržaja, kažu istraživači koji su izračunali da bi ova tehnologija pohrane bila deset puta jeftinija od postojećih metoda. Bug