Sve veće probleme s radnom snagom, i to ne samo u smislu rasta plaća već i motiviranosti, ima i tvrtka Kanaan, a planira ih također riješiti uvozom. Doduše, umjesto Nepalu, Indiji i Kini, oni se okreću Norveškoj, otkud planiraju uvesti robote. Mladi su ljudi prilično nezainteresirani i sve manje motivirani. Sve je teže pronaći kvalitetne radnike, tako da sada imamo opciju – ili zapošljavati strance ili kupiti robote. Trenutačno pregovaramo o kupnji robota, koji bi zamijenili radnike na pakiranju. Jedan robot mijenja dva radnika, a s obzirom na to da imamo četiri smjene, u konačnici će zamijeniti osam radnika u proizvodnji. Investicija u jedan robot iznosi 250 tisuća eura, ali kada izračunate današnje troškove rada, jasno je da se ta investicija isplati već u dvije godine. Lider
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Europski mirovinski sustavi suočavaju se s krizom zbog produljenja životnog vijeka i pada nataliteta. Dok starije generacije očekuju stečena prava, teret financiranja pada na mlade koji rade dulje uz veće doprinose, gubeći vjeru u vlastitu mirovinsku budućnost. Države reagiraju različito: Skandinavija veže mirovinu uz životni vijek, Francuska se bori s nasilnim prosvjedima zbog podizanja dobne granice, a istočna Europa zamrzava isplate. Stručnjaci upozoravaju da međugeneracijski jaz potiče populizam, dok rješenja poput australskog imovinskog cenzusa ili japanskog produljenog rada ostaju radikalne alternative za Europu. Moje vrijeme, Nacional
Prema podacima Eurostata, države EU izgubile su oko 150.000 radnih mjesta zbog outsourcinga između 2021. i 2023., gotovo tri puta više nego što ih je istim procesom stvoreno. Najveći neto gubitak zabilježila je Njemačka (50.000), dok su Poljska i Mađarska među najpogođenijima relativno gledano. Iznimke su Irska, Češka i Španjolska, gdje je outsourcing donio neto rast zaposlenosti. Glavni motiv preseljenja je ušteda troškova rada, a većina poslova seli se unutar EU-a ili u Indiju. Poslovni
Novo istraživanje Instituta za istraživanje migracija na uzorku od 1200 hrvatskih studenata pokazuje da većina priželjkuje rad na daljinu, uključujući rad za inozemne poslodavce iz Hrvatske. Digitalni i hibridni modeli rada percipiraju se kao poželjni i motivirajući, uz bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života. Međutim, razina digitalnih kompetencija uglavnom se svodi na osnovne alate, dok tržište sve više traži znanja iz područja programiranja, analitike podataka, AI-ja i kibernetičke sigurnosti. Istraživanje upozorava na ozbiljan nesrazmjer između ambicija i stvarne pripremljenosti. Index
Studija WSI-ja pokazuje da i u najnepovoljnijim scenarijima rad za minimalnu plaću donosi više novca od građanskog doplatka. Analiza triju tipičnih kućanstava otkriva da samac na minimalcu ima 557 eura više, samohrana majka 749 eura, a četveročlana obitelj 660 eura više nego na doplatku. Razlike ovise o cijeni stanovanja, ali i u najskupljim gradovima rad se isplati. WSI odbacuje tvrdnje da se od doplatka “dobro živi” te poziva na ulaganje u pristupačno stanovanje i edukaciju radno sposobnih korisnika. tportal
Svjetska banka predlaže Hrvatskoj niz mjera za održiviji mirovinski sustav, uključujući postepeno podizanje dobi za umirovljenje na 72 godine. Ističu da Hrvati prekratko rade, što stvara pritisak na sustav. Među prijedlozima su i obavezna isplata iz drugog stupa, ranije prijevremeno umirovljenje te bolje usklađivanje i pravedniji izbor mirovina. Analiza pokazuje kako bi podizanje dobi za umirovljenje najviše doprinijelo stabilnosti sustava, dok trenutno kratki radni vijek i brojni izuzeci pogoršavaju omjer radnika i umirovljenika. N1
Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni
Unatoč rastu plaća, stvarna vrijednost godine rada pri odlasku u mirovinu iznosi tek 13,57 eura – što je otprilike koliko vrijedi jedan sat rada prosječnog zaposlenika. Komplicirani sustav bodova i faktora svodi radni vijek na simbolične iznose, a najniža mirovina (13,99 €) jedva prelazi tu granicu. Iako prosječna plaća doseže 1416 €, većina radnika prima manje. Reforma mirovinskog sustava najavljuje promjene, ali dok čekamo, umirovljenici sve češće ponovno rade – jer mirovina jednostavno nije dovoljna. tportal
Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj
Tiha i mirna djelatnost podrazumijeva gospodarsku djelatnost koja se obavlja tako da se ne čuje niti prouzrokuju vibracije u susjednim stanovima i zajedničkim dijelovima zgrade te da je prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti u stanu stalno prisutna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja. To su primjerice knjigovodstveni servisi, javni bilježnici, odvjetnički uredi i slični. Za obavljanje takvih djelatnosti nije potrebna (pored registracije) i suglasnost suvlasnika budući da ista ne utječu negativno na život stanara. Za druge djelatnosti koje se sve češće obavljaju u takvim prosotrima, poput organiziranog vježbanja, plesa i sličnog potrebno će biti ishoditi dozvolu o promjeni namjene prostora. Zgradonačelnik