Svjetska Zdravstvena Organizacija (WHO), usamljenost proglašava značajnim faktorom rizika za zdravlje i označava je kao svjetski zdravstvenu brigu, čime naglašava ozbiljnost problema. Iako se često percipira kao emocionalno stanje, WHO je usamljenost odlučio prepoznavati kao ozbiljan zdravstveni izazov. Dugotrajna usamljenost može dovesti do brojnih fizičkih i mentalnih problema, između ostalog dovodi do povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, depresije i smanjenog imunološkog sustava. WHO naglašava potrebu za preventivnim mjerama i tretmanima koji se bave usamljenošću na razini zajednica. Aktivnosti koje potiču socijalnu interakciju, podrška zajednici i jačanje mehanizama za očuvanje mentalnog zdravlja postaju ključni elementi. Razvijanje društava koja potiču povezanost, razumijevanje i podršku postaje imperativ za suočavanje s globalnim izazovom usamljenosti. (Index)
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Blagdani mogu biti emocionalno ispunjavajući, ali i stresni zbog troškova i organizacije, što kod mnogih izaziva depresiju. Nakon praznika, kad euforija nestane, dolazi osjećaj tuge i ispraznosti. Psihoterapeutkinja Polona Bencun Gumzej objašnjava za HRT da ljudi balansiraju između ekonomske iscrpljenosti i emocionalnog ispunjenja te da razočaranje planovima pojačava loše osjećaje. S obzirom da se ne radi o dijagnozi, pomoć je dostupna i besplatna: boravak na zraku, u prirodi i u društvu značajno poboljšava raspoloženje i pomaže prevladati postblagdanski blues.
Novo istraživanje pokazuje da kronični stres može oštetiti crijevnu barijeru, što omogućuje bakterijama i toksinima da uđu u krvotok i potaknu upale u tijelu. Te upale mogu pogoršati ili čak potaknuti depresiju. Znanstvenici su otkrili da protein reelin pomaže u obnovi crijevne sluznice i stabilnosti crijeva, ali ga kod depresije i stresa ima manje. U pokusima na životinjama, jedna injekcija reelina popravila je stanje crijeva i ublažila simptome depresije, što upućuje na snažnu vezu između crijevne flore i mentalnog zdravlja. Sci Tech Daily
Voditelj Nu2 već drugu sezonu sa svojim gostima vodi razgovore o mentalnom zdravlju i srodnim temama umjesto o politici i aktualnim zbivanjima i već je napisao drugu knjigu u kojoj opisuje svoja iskustva s izazovima mentalnog zdravlja. F32 dolazi nakon Depre: Teško je donositi zaključke samo na primjeru vlastite kože, ali uz rizik da budem površan mogu reći da je u pogledu odnosa prema mentalnim bolestima društvo ipak bolje, solidarnije, tolerantnije nego što je to bilo prije 15, 20 godina. Stanje nije idealno i nikada neće ni biti, ali ljudi sve više znaju o mentalnim bolestima i samim time stigma je manja nego u prošlosti. Ljudi su prestrašeni, usamljeni, često uvjereni da su jedini koji se tako osjećaju. Najviše ih plaši to da će ih drugi smatrati slabima, neuračunljivima ili “problematičnima”. A najviše im olakša upravo trenutak u kojem shvate da nisu sami, kad čuju tuđe priče ili kad prvi put izgovore svoju. Aleksandar Stanković za tportal
Žalovanje je prirodan proces suočavanja s gubitkom, ali prelazak u patološku tugu može ometati svakodnevni život. Psihoterapeut Matija Vojvodić ističe da je važno proći kroz žalovanje kako bismo emocionalno ozdravili. Trajanje i intenzitet žalovanja razlikuju se među ljudima, a kad ometa osnovne funkcije, riječ je o kompliciranoj tuzi koja zahtijeva stručnu pomoć. Psihijatar Porin Makarić upozorava da normalna tuga nije bolest, no u novim medicinskim klasifikacijama patološko žalovanje prepoznaje se kao zaseban entitet, čime se olakšava prepoznavanje i liječenje. HRT
Britanski znanstvenici su objavili da su ljudi koji su imali neku vrstu terapije, putem tjednog telefonskog poziva tijekom osam tjedana, pokazali poboljšanja u mentalnom zdravlju. Koristili su standardizirane testove za mjerenje razine depresije, anksioznosti i usamljenosti kod ljudi koji su sudjelovali u studiji. Razina depresije značajno je pala u skupini koja je primala terapiju u usporedbi s grupom koja nije. Znanstvenici su također otkrili da su oni koji su primili psihološku podršku bili manje skloni prijaviti ’emocionalnu usamljenost’. Ali, nije bilo dokaza o razlici u ‘društvenoj usamljenosti’. Klikaj
“Zabilježen je povećan broj slučajeva depresije, anksioznosti, teškoća u učenju, poremećaja u ponašanju, samoozljeđivanja i suicidalnosti”, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, na predstavljanju edukativne kampanje o mentalnom zdravlju djece i mladih. Potrebno je destigmatizirati problem mentalnog zdravlja i omogućiti pomoć. Najugroženiji su adolescenti, kaže. Akademik Davor Miličić primijetio je kako mladi ljudi hodaju ulicom sa slušalicama i kapuljačama, koji su evidentno otuđeni, osamljeni, kojima nedostaje komunikacija i koji traže u digitalnom svijetu ono što nemaju u realnom kontaktu. Uvode se psihološki timovi u domove zdravlja, dispanzeri za mentalno zdravlje… Klikaj
Ketamin, lijek s anestetičkim i analgetskim svojstvima, izazvao je kontroverze nakon što je Elon Musk priznao da ga redovito koristi za depresiju. Dok investitori podržavaju njegovu terapiju, skeptici strahuju da bi mogao utjecati na njegove odluke. Američko tržište ketamina rapidno raste, a istraživanja pokazuju da dugotrajna uporaba može izazvati ovisnost i gubitak veze sa stvarnošću. Iako ključan u medicini, u Hrvatskoj je ketamin ilegalan izvan medicinske uporabe. Muskova priča otvara pitanja o granici između terapije i zlouporabe te kako psihoaktivne tvari utječu na moćne ljude. Lider
Neka novija istraživanja sugeriraju da antidepresivi mogu ubrzati kognitivni pad osoba s demencijom. Istovremeno, čini se da su neki lijekovi manje štetni od drugih, što može pomoći liječnicima da donesu bolje odluke o liječenju, prema studiji objavljenoj u BMC Medicine. Istraživači sada žele istražiti reagiraju li određene skupine pacijenata, poput ljudi s određenim tipovima demencije ili biomarkera, bolje ili lošije na različite antidepresive. Cilj im je, kažu, pronaći ove podskupine kako bi im omogućili individualniji pristup liječenju. Bug
Chatbotovi s umjetnom inteligencijom mogu biti koristan alat za one koji oklijevaju potražiti psihološku pomoć, ali nisu zamjena za terapeute. Iako su uvijek dostupni i anonimni, njihov savjet često ostaje na razini općih preporuka. Studije pokazuju da AI može bolje formulirati odgovore od stručnjaka u terapiji parova, no kad je riječ o ozbiljnim psihičkim poremećajima, preporuka ostaje ista – potražiti pomoć pravog terapeuta. AI može poslužiti kao podrška u terapiji, ali ne i kao njezin nadomjestak. DW
Marijana Puljak (Centar) je upozorila kako kronicno nedostaje bolničkih kreveta za djecu sa psihičkim teškoćama, te apelirala da se hitno osiguraju adekvatni kapaciteti za njihovo zbrinjavanje u svim dijelovima Hrvatske. Pozivajući se na dostupne podatke, navela je da se u Hrvatskoj više od 50.000 djece suočava s teškoćama mentalnog zdravlja, a imamo samo 37 bolničkih kreveta za njihovo liječenje i svi su u Zagrebu. “Nerazmjer između potreba i kapaciteta dovodi do situacije da su djeca s juga Hrvatske prisiljena putovati stotinama kilometara kako bi dobila odgovarajuću skrb”. Navela je i kako imamo oko 60 dječjih psihijatara, a za adekvatnu skrb trebalo bi ih barem 120. Tu je i podatak da je posljednjih godina broj psihičkih poremećaja kod djece porastao za čak 300 posto, a pokušaja suicida za 280 posto. Index… Forum