Najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da gotovo 80 % građana europodručja smatra euro dobrom stvari za EU, s najvećom potporom u Finskoj, Litvi, Sloveniji i Slovačkoj. Hrvatska ostaje uvjerljivo najskeptičnija – samo 38 % ispitanika vidi euro kao dobar za zemlju (pad od 6 postotnih bodova u odnosu na 2024.), a 59 % i dalje preračunava cijene u kune. Mlađi (15–24 godine) ipak znatno pozitivnije gledaju na euro (76 %). U EU-u 79 % vjeruje da euro olakšava poslovanje, a većina podržava ukidanje 1 i 2 eurocenta. Bugarska se pak sprema oprostiti od leva. Euronews, Nacional

Professor emeritus s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kritičan je prema načinu na koji je Hrvatska ispunila uvjete za ulazak u eurozonu jer smo održavali javni dug, ali zato nismo investirali u razvoj, što smatra pogubnim za Hrvatsku. U intervjuu za Nacional rekao je štošta zanimljivog: Europa će nam svakako pomoći, ali pomoć nije razvoj nego preživljavanje i zemlja se od razvojne pretvara u prosjačku. Problem je u tome što moramo imati svoj koncept i vlastitu politiku prilagođenu hrvatskim specifičnostima. Hrvatska vlada je jedina i uvijek će biti odgovorna za Hrvatsku i za hrvatski razvoj. To ne može prebaciti na EU ili bilo koga drugog. Nijedna se zemlja nije razvila dok nije stvorila vlastitu sposobnost za vlastiti razvoj. Nažalost, Hrvatska to još nije uspjela. Ako toga nema, onda će se u Europi događati unutarnja kolonizacija, što se u Hrvatskoj već događa.

Dok se u nadolazećem razdoblju očekuje propitivanje legitimnosti i opravdanosti instrumenta monetarne politike među štedljivijim zemljama članicama iz sjeverne Europe, Hrvatska će barem kada je u pitanju program TPI profitirati od ulaska u eurozonu. Ponavlja nam se tako još jednom situacija koja nam se dogodila u podjeli sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost, iz kojeg smo dobili komparativno gledano najviše jer smo ekonomski najslabija zemlja članica Unije. Europska središnja banka držat će intervencijama nižom cijenu našeg duga nego što bi ona bila u stvarnim tržišnim uvjetima, i to baš zato što imamo visok vanjski dug, u iznosu od 80 posto BDP-a. Kada jednom uđemo u eurozonu, povećanje troškova duga bi se trebao smanjiti, što će spriječiti pad investicija i potrošnje. Maruška Vizek za Tportal.

Odgovornost za kontrolu inflacije leži na središnjim bankama. No u ovom slučaju središnje banke su pogrešno procijenile njezin karakter, a ona je počela bujati u proljeće prošle godine. U tom razdoblju praktički je jednoglasna procjena središnjih banaka bila da je inflacija privremena i da će se ispuhati jednom kada se ponovno uspostave opskrbni lanci, čije je učinkovito funkcioniranje narušeno zbog provođenja epidemioloških mjera. Hrvatska u eurozonu stoga ulazi u, za tu monetarnu uniju, vrlo izazovnom razdoblju. S jedne strane bilježit ćemo, kako se za sada čini, i neke neočekivane koristi. Baš kao i prilikom dodjele sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost, iz kojeg smo dobili relativno više novca jer smo loši ili najlošiji (čitaj ekonomski nerazvijeni), i po ulasku u eurozonu mogli bismo imati umjetno niske kamatne stope prilikom novih zaduživanja jer smo opet loši ili najlošiji (čitaj prezaduženi). Da bi spasila stabilnost zajedničke valute, Europska središnja banka mogla bi umjetno smanjivati cijenu budućih talijanskih, grčkih i hrvatskih zaduživanja dok god traje situacija u kojoj su visoke i inflacija i kamatne stope s kojima se borimo protiv inflacije. Tportal

Ja trenutno ne vidim niti jednu zemlju koja je dovoljno spremna za ulazak u eurozonu, izjavio je ekonomist Otmar Issing, povodom skorašnje dvadesete obljetnice uvođenja eura u opticaj 1. siječnja 2002. Ne može se reći da svaka nova članica eurozone nužno pridonosi slabljenju eura. No te zemlje moraju jamčiti trajnu stabilnost. Nije dovoljno srediti se za vjenčanje i nakon toga se opet vratiti starim navikama, rekao je Issing koji je od 1998. do 2006. obnašao i ulogu glavnog ekonomista Europske središnje banke i na toj funkciji u dobroj mjeri bio zaslužan za strateško planiranje uvođenja eura. Posljednja je u eurozonu 2015. ušla Litva a trenutno ulasku osim Hrvatske stremi i Bugarska. DW…

Deutsche Welle prenosi tekst njemačkih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung u kojem se govori o hrvatskom uvođenju eura, pokretu da se zaštiti kuna te potencijalnim problemima: Ima još jedna prepreka uvođenju eura u Hrvatskoj, a to je činjenica da Hrvatska ne ispunjava mastriške kriterije stabilnosti: hrvatski dugovi su proteklih godina iznosili prosječno 76 posto BDP-a, a po mastriškim kriterijima smiju biti do 60 posto BDP-a.

Od danas do 15. rujna sve punoljetne fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske mogu sudjelovati u natječaju za dizajn hrvatske strane eurokovanica koji je raspisao HNB, a autori se mogu javiti samostalno ili u koautorstvu s drugim fizičkim osobama. Uz već zadane motive autori moraju uključiti i obvezne elemente koji proizlaze iz Uredbe Vijeća (EU) br. 729/2014 o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenih za optjecaj. Ukupni fond naknada iznosi najviše 500.000 kuna, a isplatit će se za tri najuspješnija prijedloga po motivu, za prvorangirani 70 000 kuna, drugorangirani 35 000 kuna te trećerangirani 20 000 kuna. N1

U analizi ECB-a ističe se i da reforme koje se provode unutar ERM II stvaraju preduvjete za efikasniju alokaciju kapitala u produktivne tvrtke umjesto u takozvane “rentne sektore”. Uz to, navode u HNB-u, u analizi se naglašava kako je je odnos cijena i dohodaka u Hrvatskoj trenutno u skladu s relativnim odnosima cijena i dohodaka u eurozoni te se zaključuje kako činjenica prema kojoj je prosječni dohodak u Hrvatskoj u odnosu na eurozonu relativno nizak, ne predstavlja zapreku uspješnom prelasku na euro. Novi list

Što će nam donijeti ulazak u eurozonu?

Prvi put od 2013. količina likvidnog novca u eurozoni se smanjuje, a ECB se od svog inflacijskog cilja od 2% ponovo udaljava