U razdoblju od listopada 2016. do srpnja 2025. godine. Te su potpore, koje se sufinanciraju iz fondova EU-a, iznosile do 7000 eura za paušalni obrt, a do 15.000 eura za klasični obrt ili tvrtku. Ukupno je u tom razdoblju isplaćeno više od 450 milijuna eura. Većina korisnika otvara obrte, a najviše novih poslova pokrenuto je u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima. Iako su aktivne mjere zapošljavanja jedan od faktora, pridonijele su značajnom smanjenju nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je s 16,1% u 2016. pala na 4% u 2025. godini. No, nisu svi korisnici potpore na kraju i uspjeli, jer su ili precijenili svoje sposobnosti ili su loše procijenili tržište. Nacional

Broj novoosnovanih poduzeća u Njemačkoj porastao je za tri posto u 2024., dosegnuvši 585.000, no i dalje je znatno niži nego prije deset godina. Prema istraživanju KfW-a, rast poduzetništva uglavnom pokreću ljudi koji traže dodatni prihod zbog nesigurnog tržišta rada. Samozapošljavanje je za mnoge nužda, a ne izbor – trećina bi radije bila u stalnom radnom odnosu. Većina poduzetnika radi sama, a samo četvrtina odmah zapošljava druge. Stručnjaci upozoravaju da je poduzetnička aktivnost u Njemačkoj stagnirala od 2018. Index

Hrvati su poduzetni, ali u pokretanje vlastitog biznisa češće se upuštaju iz nužde nego iz prepoznatih prilika, iako se s godinama taj trend mijenja: nezaposlenost nam se već duže vrijeme vrti oko povijesno niskih stopa, a u mnogim djelatnostima manjak radne snage je sveprisutna tema. Najviše je potpora otišlo u novopečene građevinske obrte i tvrtke, druga najčešća zanimanja su u Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a iza njih su iz sektora prerađivačke industrije, zatim informacija i komunikacija te poduzetništvu u obrazovanju, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Poslovni… sve o poticajima ima i na ovoj temi na Forumu.

Poticaji za samozapošljavanje: Kako napisati dobar poslovni plan

Vlada bi na sjednici u četvrtak trebala otkriti nove demografske mjere koje se navodno zovu “Biram Hrvatsku”. Iako još nije jasno puno toga vezano uz njih, Jutarnji list doznaje kako će vlada davati novac povratnicima iz EU u okviru potpora za samozapošljavanje plus dodatnih 50 tisuća kuna za povratak ili preseljenje. Također, vlada će davati novac i onima koji žele preseliti svoje poslovanje iz urbanih razvijenih krajeva u manje urbane. Oni bi, prema prijedlogu, trebali dobivati također 150.000 kuna za samozapošljavanje te dodatnih 25 tisuća kuna za preseljenje, npr. iz Zagreba u Liku.

Osobe koje su dobile poticaj za samozapošljavanje imaju manju vjerojatnost vraćanja u nezaposlenost iako se dio njih vrati u nezaposlenost točno nakon što istekne mjera, a sličan profil, koji se naziva “uzmi novce i briši”, vidljiv je i na podacima o obrtima. Analiza je tako pokazala da se nakon godinu dana ugasilo pet od 100 pokrenutih biznisa, nakon druge godine broj ugašenih biznisa penje se na 25%, a nakon treće godine na 34%. Usporedbe radi, novopečeni biznisi pokrenuti u isto vrijeme vlastitim sredstvima bez državne potpore imali su lošiju stopu preživljavanja, nakon prve godine propalo ih je 20%, nakon druge svaki treći, a nakon treće 40%. Večernji…

Čak 48% mladih nije uopće ili je slabo upoznato s mjerama zapošljavanja, a još većih 64,2% nije upoznato s mjerama samozapošljavanja. Hrvatska je s 35,5% zaposlenih mladih u dobi 15 do 29 godina četvrta najlošija država u EU. Poslovni

Potpore za samozapošljavanje HZZ-a u 2019. godini koristile su 8723 osobe, kojima je ukupno isplaćeno 446 milijuna kuna. Bespovratne potpore se mogu dodijeliti za otvaranje paušalnog obrta, “običnog” obrta, za samostalnu djelatnost, za društvo s ograničenom odgovornosti (d.o.o.), jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti (j.d.o.o.), kao i za zadrugu. Index

Povećane su potpore za samozapošljavanje. Građani koji planiraju otvaranje obrta ove godine tako mogu dobiti 75.000 kuna (u razvijenim područjima), 85.000 kuna (u srednje razvijenim područjima) i 100.000 kuna za nerazvijena područja. Dodatnih 10.000 kuna može se dobiti u kombinaciji sa osposobljavanjem na radnom mjestu. Ako obrt otvara više nezaposlenih osoba, ukupno mogu dobiti i do 320.000 kuna.

23 posto samozaposlenih u Europskoj uniji u 2017. odlučilo se pokrenuti vlastiti posao jer im se ukazala povoljna prilika, pokazuju novi Eurostatovi podaci. Bugara je najviše u ovoj kategoriji, 42%, a i Hrvati su iznad prosjeka – na 25% (grafikon gore). Prošle je godine u Europskoj uniji bilo 228 milijuna zaposlenih, od čega je njih 33 milijuna spadalo u kategoriju samozaposlenih, što bi bilo 14% svih zaposlenih. Index…