Za znanost bez profita - Monitor.hr
Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/single.php on line 27
class="post-2806890 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-vijest category-znanost tag-znanost">
12.05.2023. (19:00)

Unosan biznis - za neke

Za znanost bez profita

U korištenju riječi znanost često više toga mistificiramo nego objašnjavamo, što u doba ciničnog skepticizma antivakserstva ili pokreta ravne zemlje donosi brojne opasnosti. Znanost nije jednostavno kanonizirani sustav vječno važećih, ahistorijskih činjenica, ili pak plemenita potraga za istinom, već je prije svega oblik rada. Umjesto kao potragu za znanjem i istinom, znanost je bolje shvatiti kao proizvodnju znanja. Iako postoje razne alternativne formi znanstvenog članka, u suvremenom sustavu znanosti ona predstavlja središnji način distribucije novog znanja. Znanstvena istraživanja, plaće znanstvenih radnika i radnica i sveučilišne knjižnice uglavnom su financirane javnim sredstvima. Akademski radnici već godinama ukazuju da izdavači parazitiraju na javno financiranim istraživanjima, pritom naplaćujući sveučilištima i knjižnicama pretjerane. Umjesto da se o znanstvenim istraživanjima odlučuje na temelju javne potrebe, stvara se neefikasan sustav povratnih poticaja. Kulturpunkt


Slične vijesti


Deprecated: WP_Query was called with an argument that is deprecated since version 3.1.0! caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2829150 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-ict category-tehnologija category-znanost tag-105066 tag-biotehnologija tag-igor-berecki tag-znanost">
07.01. (09:00)

Ovaj put za stvarno

Biotehnologija 2026.: od obećanja do rutine u medicini i IT-ju


Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Tekst Igora Bereckog za Bug mapira deset biotehnoloških iskoraka koje bi 2026. trebale prijeći iz hypea u kliničku i industrijsku rutinu. U prvom planu su „ambient“ AI koji smanjuje birokraciju u zdravstvu, in vivo CRISPR za masovne bolesti, stabilnija sučelja mozak–računalo, personalizirana mRNK onkologija i digitalni blizanci pacijenata. Slijede robotska kirurgija, MCED krvni testovi, autonomni laboratoriji, AlphaFold 3 kao alat za dizajn lijekova i „off-the-shelf“ CAR-T terapije. Fokus nije na vizijama, nego na izvedivosti, standardima i stvarnom učinku u praksi.

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2827355 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-vijest category-drustvo category-znanost tag-cijepljenje tag-klimatske-promjene tag-milorad-milun tag-znanost">
15.10.2025. (18:00)

Kako isprati mozak i zagrijati planet

Milun: Tri su indikatora povjerenja u znanost – teorija evolucije, cijepljenje i klimatske promjene. Na udaru su svi

Pandemija je ubrzala urušavanje povjerenja u znanost, koje su već godinama potkopavali vjerski fundamentalisti, populisti i medijski algoritmi. Od odbacivanja cjepiva i evolucije do negiranja klimatskih promjena, širi se val antiznanstvenih narativa koji hrane polarizaciju i ekstremizam, osobito u SAD-u. Cilj je jasan: oslabiti sekularnu državu i školstvo temeljeno na kritičkom mišljenju, dok plutokrati i naftni lobiji likuju nad profitom. Znanost, nekoć simbol napretka, sve češće postaje meta ideoloških križarskih ratova. Milorad Milun za Novosti

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2825066 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-znanost tag-hard-disk tag-hard-diskovi tag-podatkovni-centri tag-znanost">
29.06.2025. (12:00)

Kad ti za uspomene treba tekući dušik, a ne fotoalbum

Disk veličine marke, memorija veličine svemira


Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Istraživači Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) i njihovi kolege sa Sveučilišta u Manchesteru osmislili su način na koji će izraditi disk veličine poštanske marke, s kapacitetom od oko 3 terabajta po kvadratnom centimetru. Molekula temeljena na rijetkom elementu disproziju može zadržati magnetsku memoriju na temperaturama do 100 Kelvina (-173 °C), što je moguće postići korištenjem jeftinog i dostupnog rashladnog sredstva kao što je tekući dušik. Premda je, objašnjavaju, i dalje potrebno ekstremno hlađenje, ovo rješenje, opisano u časopisu Nature, otvara vrata korištenju u podatkovnim centrima i značajno unapređuje gustoću pohrane podataka. Bug donosi i ostale novosti iz svijeta znanosti.

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2824631 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-vijest category-znanost tag-fizika tag-goran-senjanovic tag-znanost">
08.06.2025. (20:00)

Znanost, stomak i simetrija: nije SF, nego SM (Standardni model)

Senjanović: Kako je fizika izgubila desnu stranu i našla smisao u kaosu

U prvom dijelu ekskluzivnog serijala fizičar Goran Senjanović za Index vodi čitatelje kroz emotivnu i intelektualnu potragu za temeljima moderne fizike čestica. Objašnjava nastanak Standardnog modela, čudesnog okvira koji opisuje temeljne sile i čestice u svemiru, te rušenje stoljetne dogme o lijevo-desnoj simetriji. Prikazuje kako su instinkt, hrabrost i strast jednako važni kao matematika, a sudbine znanstvenika isprepletene poput kvarkova u protonu. Ovo je osobna priča o znanosti kao umjetnosti – i o borbi za istinu, bez obzira na smjer.

U prvom dijelu serijala Goran Senjanović vodi nas kroz nastanak Standardnog modela – teorije koja objedinjuje elektromagnetsku, jaku i slabu silu kroz kvante interakcije: fotone, gluone te masivne W i Z bozone. Otkriva kako su Lee i Yang 1956. godine srušili dotad svet koncept simetrije lijevo-desno, a Wu to eksperimentalno potvrdila. Lijevi elektroni, neuhvatljivi neutrini i kvarkovi koji „ne osjećaju“ gravitaciju čine temeljni svijet čestica. No, pravi pokretač otkrića nije samo logika, već i emocija – znanstveni stomak koji zna gdje treba kopati kad um još dvoji. Index

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2823667 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-znanost tag-boris-postnikov tag-znanost">
23.04.2025. (19:00)

Reklame u ime napretka i malo glamura

Postnikov: Živimo u doba ‘klikbejt’ znanosti, influencera koji su zamijenili znanstvenike i istraživanja koja pogoduju dobrom PR-u


Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Živimo u eri klikbejt znanosti, a PR postaje važniji od znanstvenih istraživanja. Senzacionalno oživljavanje izumrle vrste strahovuka, pokazalo se, pritom je izmišljotina, svemirski izlet zaručnice Jeffa Bezosa i njenih celebrity frendica nema istraživačkog smisla, a Muskove najave kolonizacije Marsa su neostvarive, ali zakon profita istiskuje zakone znanosti. Svima njjima zajednička je sumanuta ambicija, svi se ti milijarderi igraju malih bogova. Zajedničko im je i to što ozbiljni stručnjaci upozoravaju da su njihovi projekti neostvarivi ili naprosto nevažni. A veže ih i šteta koju usput nanose, bilo borbi protiv klimatskih promjena, bilo povjerenju u medicinu, bilo svođenjem feminističkog pokreta na besmisleni svemirski izlet dokonih prijateljica… Boris Postnikov za Novosti

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2822714 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-znanost tag-znanost">
10.03.2025. (17:00)

Od pomela do penisa: Znanost nikad ne spava

Kad pomelo postane power-melo: Znanstveni hitovi tjedna


Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

  • Regeneracija rožnice:
    • Nova terapija matičnim stanicama (CALEC) s 92% uspješnosti vraća vid.
    • Potpuna obnova rožnice kod 77% pacijenata nakon 18 mjeseci.
  • Liječenje kronične boli:
    • Nova molekula cilja CB1 receptore bez psihoaktivnih nuspojava.
    • Učinkovita u liječenju upalne, neuropatske i migrenozne boli kod miševa.
  • Prozirna rastezljiva podloga:
    • Materijal eliminira izobličenje slike pri rastezanju.
    • Moguća primjena u nosivim uređajima, solarnim ćelijama i zaslonima.
  • Nano-antena:
    • 10.000 puta manja od uobičajenih niskofrekventnih prijemnika.
    • Koristi optički levitirane nanočestice silicijevog dioksida.
    • Pogodna za podvodne komunikacije i podzemna očitavanja.
  • “Vortion” – magnetsko stanje:
    • Oponaša neuronske sinapse, smanjuje potrošnju energije u računalima.
    • Moguća primjena u neuromorfnim spintroničkim uređajima i medicini.
  • Kora pomela kao izvor energije:
    • Triboelektrični uređaji od kore pomela pretvaraju mehaničku energiju u električnu.
    • Mogu napajati LED-ice, kalkulatore i sportske satove.
  • Cvijeće kao sastojak hrane:
    • Ultrazvukom se iz cvijeća ekstrahiraju vitamini i proteini.
    • Održiva alternativa za proizvodnju hrane i smanjenje otpada.
  • Biocement uz pomoć bakterija:
    • Bakterije Sporosarcina pasteurii proizvode biocement za jačanje tla.
    • Moguća primjena u izradi pločica, popravku bušotina i ojačanju cesta.
  • Penisni implantati:
    • 3D ispisani implantati obnavljaju funkciju erekcije.
    • Koriste hidrogelnu strukturu i endotelne stanice.

Bug

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2821683 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-znanost tag-tehnologija tag-znanost">
19.01.2025. (00:00)

Vijesti koje ulijevaju optimizam

Tjedne novosti iz svijeta znanosti i tehnologije: Korisne bakterije koje stvaraju imunitet na debljanje, baterija koja se puni za 12 minuta…


Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Životinje kojima je svaki tjedan ubrizgavan mikroorganizam pronađen u kravljem mlijeku i tlu bile su imune na debljanje unatoč tome što su se hranile jelima bogatim mastima i šećerom. Novo istraživanje otkrilo je i kako duboki san pomaže u ispiranju otpada koji se nakuplja u mozgu tijekom budnih sati. Fokusirani ultrazvuk uspješan je u liječenju Alzheimerove bolesti, a u Južnoj Koreji su osmislili Li-S bateriju koja se može napuniti za 12 sekundi. Novost je i cjepivo koje štiti od tuberkuloze i samo se uništava, a odnedavno postoje i pametni prozori koji upravljaju toplinom i vidljivošću. Više o tome piše Bug

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2821350 post type-post status-publish format-standard hentry category-vijest category-svijet category-znanost tag-103743 tag-medicina tag-umjetna-inteligencija tag-znanost">
02.01.2025. (20:00)

Znanost ide dalje, ali društvo baš i ne

Što nas čeka u 2025 prema znanstvenicima: Umjetna inteligencija ide korak dalje, kao i medicina


Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Notice: Undefined index: iframely_shortcode in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/plugins/iframely/iframely.php on line 52

Razvoj umjetne inteligencije nastavlja se te će i dalje jedna od glavnih tema u svijetu znanosti i tehnologije, na polju ekonomije ne bi trebalo biti previše rezova, uz oprez glede inflacije i nestabilnosti na globalnom tržištu. Uzbudljiva će biti godina i na području astronomije, ali i istraživanja potresa, odnosno seizmologije. Korak dalje ide i medicina – već je otkriven lijek koji nakon jednokratnog uzimanja ljude potpuno štiti od zaraze virusom HIV kroz pola godine, a istražuje se uloga u bakterija u stvaranju nekih oblika raka. Znanstvenici i stručnjaci za Index.

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2821252 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-vijest category-znanost tag-fizika tag-milorad-milun tag-misevi tag-znanost">
29.12.2024. (13:00)

Ono kad miševi dobro prođu

Godina u znanosti: Transparentni miševi, kvantna računala i grafenski proboj

Od laboratorijskih miševa s prozirnom kožom obojenom tartrazinom do kvantnih računala sa samokorekcijom grešaka, godina je donijela fascinantna postignuća. Fizikalni vrhunac bio je razvoj grafenskog tranzistora koji može nadmašiti silicij u elektronici. Među ostalim dostignućima izdvajaju se: lasersko hlađenje pozitronija u CERN-u, optimizacija terapije zračenjem pluća, revolucionarni titan:safir laser, uzorci Mjesečeva tla s vulkanskim tragovima te prvi koraci prema kvantnoj mikroskopiji. Znanstvena zajednica nastavlja pomicati granice poznatog, dok miševi – ovaj put – nisu prošli tako loše. Milorad Milun za Novosti

Notice: Undefined variable: current_post in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-content/themes/monitor-hr/template-parts/related.php on line 20
class="post-2821091 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-vijest category-zdravlje category-znanost tag-cvrcak tag-hitin tag-kruh tag-kukci tag-nenad-raos tag-znanost">
21.12.2024. (20:00)

Hrskava revolucija za želudac

Raos: Kruh od šturaka (cvrčka) – za dobro zdravlje

Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Po kemijskom sastavu brašno od kućnog šturka (Acheta domesticus L.), čija je upotreba odobrena i u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dosta se razlikuje od pšeničnog brašna, pa i onog mljevenog od punog zrna, integralnog brašna. Ima 16 puta više masti (16 nasuprot 1 %) i skoro pet puta više proteina (63 nasuprot 14 %). Što se pak tiče ugljikohidrata, integralno brašno je njime bogatije (66 nasuprot 10 %) dok su u pogledu vlakana oba brašna podjednaka. No dok bi se proteini iz šturkova brašna mogli nadoknaditi nečim drugim, u njemu ima nečega čega gotovo nigdje drugdje nema. Riječ je o hitinu, ugljikohidratu koji izgrađuje ljušturu šturka, ali i ljušture drugih kukaca i, šire, člankonožaca (rakova i pauka). Novija istraživanja naime pokazuju da bi hitin mogao povoljno utjecati na crijevnu floru, a preko nje i na imunološki sustav. Hitin, doduše, dobivamo i kroz gljive, kaže Nenad Raos za Bug