Tomislav Birtić za Express piše o zadrugama: Cilj je ekonomski okupiti malo i srednje poduzetništvo kako bi prvenstveno zajedničkim nabavama prema velikim dobavljačima smanjili troškove te ga time učinili efikasnijim i otpornijim na buduće recesijske i pandemijske šokove. Kolektivnim nabavama bi udruženi mali postizali cijene koje mogu ostvarivati samo veliki igrači. Zadruga može nuditi računovodstveni servis, marketing, brendiranje i konzalting kao servis manjim firmama koje si to ne mogu priuštiti. Suština je economy of scale. Zadruga može ugovoriti nižu cijenu struje za zadrugare, ali i građanstvo, fizičke osobe u zadruzi. Ako se, recimo, 10.000 poduzetnika registrira da će nabavljati struju nastupajući kao zadruga, svaki ima prosječno pet radnika, a prosječan trošak struje po radniku je 200 kuna mjesečno, to je mjesečni račun od deset milijuna kuna. Smanji li zadruga kolektivnim pogađanjem račun za 10%, to je ušteda za firme od milijun kuna mjesečno. A sad zamislimo pregovaračku snagu uključi li se u zadrugu i milijun građana.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Otprilike 65% električne energije dolazi iz zelenih izvora, uglavnom iz hidroelektrana koje su izgrađene još u vrijeme Jugoslavije. Nešto malo energije dolazi od vjetra i biomase. Ipak, Hrvatska uvelike ovisi o fosilnim gorivima koja uništavaju klimu, a koja su pokrivala oko 36% potreba zemlje za električnom energijom 2022. A kako se suša povezana s klimatskim promjenama pojačava, hidroenergija ne može držati korak s potražnjom. Lokalne vlasti počinju shvaćati da su njihovi izvori energije ili njihova energetska otpornost ili otpornost na krize važni. I takav stav sve više postaje mainstream, govore iz zadruge ZEZ. Prvobitno osnovan 2013. kao dio projekta Ujedinjenih naroda za razvoj energetskih zadruga u zemlji, danas zamišljaju udruživanje četvrti u svrhu formiranja vlastite energetske zajednice koje bi transformirale ne samo električnu energiju, nego i aspekte poput grijanja i mobilnosti. Problem je, kažu, u birokraciji. DW
Stambene zadruge drugačije su pravne naravi od javnog stanovanja. One podrazumijevaju određeni vid investicije u zgradu od strane njenih stanara, ali cijena stanova je jeftinija od tržišne jer se u dogovoru s lokalnom samoupravom dobiva javno zemljište i nema profita investitora. Jedan od najrobusnijih modela za dugotrajno postizanje priuštivih kvadrata s ugrađenim mehanizmima protiv tržišne špekulacije. U Švicarskoj banke čak posuđuju od stambenih zadruga jer se pomoću logike internih mehanizama jako dobro odupiru sve češćim krizama. Uključivanje svih stanara u različite faze projektiranja zgrade dovodi do prilagođenosti prostora potrebama stanara, promovira se ekološki održiva gradnja i otvara se mogućnost kreiranja dodatnih sadržaja za stanare i lokalnu zajednicu. U Hrvatskoj je ona generalno provediva unutar postojećeg Zakona o zadrugama, s jednim problemom: zadruga je na kraju dužna prenijeti vlasništvo tim stanarima, dok se u osnovi gleda da zadruga ostane trajni vlasnik nekretnine. H-alter
Iskustvo poljoprivrednika: Kad zadrugarstvo nije perspektiva nego smetnja, imamo krive temelje za to
Srpska je vlada umjesto svog ministra podržala jednog privatnog medijskog poduzetnika u njihovom međusobnom duelu. Stvarni medijski servis ove vlasti jest televizija Pink. Kada pogledate strukturu gostiju, teme koje obrađuju, kada vidite sve što Pink proizvodi – to je praktično cjelodnevni program u korist vlasti – kažu iz Ureda za društvena istraživanja u Srbiji u članku Deutsche Welle.
Na gornji komentar srbijanskog ministra kulture Vladana Vukosavljevića odmah je odgovorio vlasnik Pink televizije Željko Mitrović na čijem kanalu odnedavno ide gledani reality show Zadruga 2 – “da ministar nije toliko površan i glup, znao bi da snaga ovakvog sadržaja ne zavisi od mesta prikazivanja…”
Ovdje je cijeli odgovor Mitrovića:
Mitroviću opet odgovara ministar “da se nada da su “kognitivni kapaciteti Mitrovića bili samo trenutno u krizi…”
Mali uvod u Zadrugu: ovdje je članak i video u kojem Željko Mitrović predstavlja impresivnu scenografiju za novi show (“najveći u istoriji svetske televizije”) u kojoj centralno mjesto ima kip Cosima de’ Medicija (“duplo veći nego u Firenci”), velikog renesansnog mecene, za kojeg Mitrović kaže da mu je veliki uzor. Reklo bi se da je Mitrović mecena nove renesanse Srbije. Cijeli projekt će trajati 10 mjeseci, a u ovom Truman showu će sudjelovati 50 “zadrugara”.
U Hrvatskoj mnogi misle da su zadruge komunistička tvorevina, iako su one puno starije od toga i vrlo raširene u svijetu: u razvijenim zemljama svaki peti stanovnik član je zadruge, koje su nositeljice života i gospodarstva u ruralnim sredinama. Zadruge poljoprovrednicima omogućuju zajednički izlazak na tržište većom količinom i donose veći profit i takav model poslovanja potrebno je što hitnije prepoznati od državnih i financijski institucija, objašnjava za Agroklub Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije.
Zagorski pankeri Zadruga obilježavaju 25 godina benda velikim koncertom u klubu Boogaloo u subotu, 17. prosinca. Uz presjek cijele karijere benda i sve najveće hitove od Mala Čiči, Micika, Vjetar s planine, Ja živim vu malome selu i mnoge druge, na koncertu će im se pridružiti specijalni gosti Hladno pivo i Ogenj. T-Portal
Zadrugarstvo s aspekta proizvođačkih organizacija
Priče iz davnina: Jedan dan u turopoljskoj zadruzi (1933)
Prva etična banka u Hrvatskoj čeka licencu