Na predizbornoj debati o otpadu, prometu i zraku u Zagrebu, kandidati za gradonačelnika i Gradsku skupštinu raspravljali su o ključnim ekološkim izazovima grada. Složili su se da je potreban novi Plan gospodarenja otpadom, ali se razilaze oko izgradnje energane – neki je podržavaju, drugi traže dodatne analize. Medak je istaknuo planove za solarne panele i zatvaranje Jakuševca, dok Kalinić zagovara češći odvoz otpada i pomoć energetskom siromaštvu. Svi se slažu da treba poboljšati kvalitetu zraka i pomoći kućanstvima u prelasku na ekološko grijanje. U prometu se uglavnom slažu o važnosti javnog prijevoza i biciklizma, iako dio kandidata upozorava na sigurnosne izazove. Rješenja zagušenja prometa uključuju ulaganja u infrastrukturu, metro i električni javni prijevoz. Faktograf
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Takvi incidenti posebice su odjeknuli u onim sredinama gdje su pobjednici u drugome krugu pobrali lovorike s tek pregršt glasova, što implicitno znači da je eventualno neregularno pomicanje manjeg broja listića u ovom ili onom smjeru moglo odrediti nečiji izborni uspjeh, odnosno propast. Ovi problemi su svakako poticaj da se promisli o unapređenju načina provođenja izbora i nadzora nad njihovom provedbom, no ne mogu nužno biti uzeti kao indikator opće kontaminiranosti izbornog procesa.
Općenito vrijedi pravilo – što je neko mjesto manje, to su problemi na biralištima potencijalno veći. Iako bi nas logika mogla navesti da vjerujemo kako je u manjim sredinama sve transparentnije, stvarnost na terenu je upravo suprotna. U općinama s nekoliko stotina birača, gdje svak’ svakoga zna, izbori su sve samo ne slobodni i lišeni ikakve prinude ili prisile. Promatrači su u mnogim malim sredinama rijetkost, a općinska izborna povjerenstva često kadrovski isprepletena sa stranačkom infrastrukturom. Višeslav Raos za tportal.
GONG je reagirao na jučerašnju odluku Ustavnog suda koji je, ističu, ‘preglasavanjem sa samo jednim glasom razlike donio izrazito kontroverznu odluku kojom je ispravno zaokruženi listić s nečitkom porukom proglasio nevažećim, poništavajući jasno izraženu biračku volju’. Nikola Grmoja je objavio dvije fotke dva različita glasačka listića, koji su, iako s uredno zaokruženim jednim brojem, nadopisani s nekom kratkom porukom. Jedan je proglašen važećim, a drugi ne. Zakon o lokalnim izborima propisuje da je važeći glasački listić onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg je kandidata birač glasao. Listić u Zadru bio je ispravno zaokružen, samo je uz njega na dnu listića bila je nečitko napisana riječ, najvjerojatnije “ne može” ili “neće”. Bez obzira na nejasnu poruku na dnu listića, jasno je za koga je birač glasao – poručuju iz GONG-a. Index
HDZ je s Andrejom Plenkovićem na čelu ne samo učvrstio položaj najjače hrvatske političke stranke u najvećem broju jedinica lokalne i regionalne samouprave, nego je već trideset i pet godina, uz rijetke oscilacije, ‘prvi put’ hrvatske politike i birača. SDP mu može samo ‘dihati za vratom’, kako to slikovito kaže Siniša Hajdaš Dončić, a i primjer Splita svjedoči o krhkosti ‘trećeg puta’. Čak i kada su kao Most došli do nacionalne ili lokalne vlasti, pokazali su nerijetko kobna ograničenja. Centar odlazećega splitskog gradonačelnika posljednji je dokaz tomu. Čak je i Peđa Grbin izjavio da je zatečen svojim izbornim uspjehom, dok uspjeh Možemo u Zagrebu ima veze s gubljenjem urbanog i nacionalnog utjecaja SDP-a, a ima i povoljnu okolnost da je u hrvatskoj metropoli gradski HDZ drugorazredni akter, a stranka kompromitirana još u drugoj polovici 1990-ih. Boško Picula za tportal
Goran Vojković smatra da je Puljak, znanstvenik s više citata na Google Scholar nego što će HDZ imati afera, bio osoba koja je mogla zaista promijeniti Split, ali i proširiti se na nacionalnu razinu kao stvarna oporba HDZ-u da nije imao jedan problem – posvađao se sa svima (Sličnog je stava i Petranović za tportal). Puljak je pogriješio fokusirajući se na SDP-ovog kandidata Davora Matijevića u prvom krugu, smatra Jaroslav Pecnik za N1. Split tako ostaje grad čiji gradonačelnici ne dožive više od jednog mandata.
Novi gradonačelnik Tomislav Šuta Puljkovim povlačenjem imat će manje problema nego Peđa Grbin u Puli ili Pavliček u Vukovaru. U potonjem su birači više kaznili Penavu nego birali Pavličeka koji je i bio dogradonačelnik. Glasovi Selak Raspudić, kojih nije malo, više su rezultat nezadovoljstva Tomaševićem. Njezina retorika u kampanji je pokazala kako nije dorasla jednoj takvoj funkciji. A kad se podvuče crta ispod rezultata lokalnih izbora, HDZ se pokazao uvjerljivim pobjednikom koji, zadržavši Osijek i Zadar te osvojivši Split, sada drži vlast u tri od pet najvećih gradova. tportal
Ukratko – pobijedila je stranka koja je imala klasičnu kampanju, rad na terenu i disciplinu među članovima i aktivistima. Slavi HDZ, stara politička škola. Standardni politički rad. Tiho, uporno, kako to već rade oni koji znaju zanat, uvukli su se u svaku županiju, ušli u svako selo i zaselak, u svaku zadimljenu birtiju i popričali uz makijato ili deci-deci, prilagodivši se lokalnom koloritu. Voljeli ih ili ne – mora se primijetiti da u HDZ-u znaju posao, vlast u državi se ne dobiva kreveljenjem na TikToku i uputama za kuhanje tradicionalnih jela. Cijela priča oko Vukovara govori da Plenković – razumije politiku. HDZ u Vukovaru HDZ nije imao svog kandidata jer im nije ni trebao. Izgubili su grad u kojem ionako nisu mogli pobijediti, ali su dobili nešto puno važnije – moć nad koalicijskim partnerom. To više nije izborna taktika. Goran Vojković za Index
Tomašević je u uvjerljivom vodstvu u Zagrebu, za kojih 15 tisuća glasova (prema rezultatima u 20 sati). Iva Rinčić vodi u Rijeci ispred bivšeg SDP-ovca Marka Filipovića. Za čelno mjesto Vukovara u drugom krugu lokalnih izbora borili su se kandidat DP-a i HDZ-a Domagoj Bilić te Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista. Pavliček proglasio pobjedu. Ivica Puljak izgubio je u Splitu, novi gradonačelnik bit će Tomislav Šuta iz HDZ-a. HDZ je izgubio Koprivničko-križevačku županiju, koju preuzima SDP, dok je u Varaždinskoj pobijedio, ali za dlaku. Boris Miletić pobijedio je u Istri, a Peđa Grbin postaje gradonačelnik Pule. Index
Selak Raspudić kontinuirano je optuživala Tomaševića da ništa nije napravio i da u gradu sve stoji, a on joj je kontrirao time da ne nudi nikakva alternativna rješenja (primjerice, za u javnosti često osporavane plave ZG vrećice). Organizatori sučeljavanja pomalo su propustili priliku postavljati dodatna pitanja o novome GUP-u, o različitim modelima rješenja prometnih gužvi u gradu, kao i spalionici i centru za reciklažu.
Sve u svemu, teško da je netko nakon ovih televizijskih minuta baš poželio glasovati za nekoga od ovo dvoje kandidata, a da to u prvome krugu nije već učinio. Selak Raspudić nije osigurala službenu podršku ostalih Tomaševićevih kandidata ususret drugome krugu ove nedjelje, no zasigurno računa na barem dio njihovih glasova. Niska izlaznost obično odgovara postojećem obnašatelju javne dužnosti, onome koji brani mandat, a izazivač mora izvući nezadovoljnike do biračkog mjesta. Tomaševiću tim bitnije, premda ustvari samo izrazito visoka izlaznost može pripomoći izazivačici jer mora nadoknaditi razliku od 31,92 posto, odnosno 90.900 glasova. Višeslav Raos za tportal
U prvom sučeljavanju za zagrebačkog gradonačelnika na Novoj TV, Tomislav Tomašević i Marija Selak Raspudić razmijenili su optužbe oko “mutnih likova” iz podzemlja, GUP-a, otpada i infrastrukture. Selak Raspudić kritizira “epohalne” spremnike i najavljuje ukidanje plavih vrećica, dok Tomašević brani postignuća i tvrdi da lobiji žele preuzeti grad. Raspravljali su i o apartmanizaciji centra, Thompsonovu koncertu te o tome treba li Milan Bandić dobiti ulicu koja bi se nazvala po njemu. Napeto, osobno i uz puno podbadanja – baš kako Zagrepčani vole. Index
Većinu vremena u protekle četiri godine bjesnio sam na gradsku vlast. Zbog odvoza smeća, zbog klijentelističkog postupanja u kulturi i dijeljenja nagrada Grada Zagreba svojim aktivistima ili simpatizerima, zbog katastrofe u parkiranju, koju su izazvali u Zapruđu i u nekim drugim dijelovima Novog Zagreba… Ali ništa od toga nije bilo usporedivo ni s gradskom vlašću koja im je prethodila, a još i manje s načinom na koji iste stvari funkcioniraju tamo gdje njima ravnaju hadezeove državne vlasti.
Naravno, jedno je zajedničko svim našim izborima: mi uvijek glasamo da ne bude gore! A u Zagrebu to gore bi, s mog gledišta, bila izgradnja “Beograda na vodi”, koju Možemo! i Tomašević nastoje spriječiti Generalnim urbanističkim planom. Ali nije to pravi razlog zašto su koalicija Možemo! i SDP-a, skupa s Tomislavom Tomaševićem, stekli ovako velike postotke glasova. Pravi razlog je u dosad nezabilježenoj brutalnosti s kojom se njihovi politički protivnici, sve uz pomoć državnih vlasti i institucija, obračunavaju s njima. Miljenko Jergović