U gradu Whittier na jugu Aljaske živi 263 stanovnika, a posebnim ga čini to što gotovo svi žive pod istim krovom, u zgradi poznatoj kao Begich Towers. Zgrada ima 14 katova i prilagođena je za dugoročni boravak i život u ekstremnim vremenskim uvjetima. Izgrađena je na vrhuncu Hladnog rata s ciljem da se u njoj smjeste trupe raspoređene u ovoj oblasti. Unutar zgrade nalaze se škola, crkva i pošta te sve što je stanovnicima potrebno za život. Youtuber je istražio unutrašnjost zgrade i pokazao gdje se nalazi pošta i mali dućan s bankomatom. Zanimljivo je i da postoji tunel koji povezuje zgradu sa školom. Index

Ovo je top 10 najskupljih gradova za život:

1. Ženeva, Švicarska
2. Zürich, Švicarska
3. New York, SAD
4. San Francisco, SAD
5. Boston, SAD
6. Reykjavik, Island
7. Washington, SAD
8. Seattle, SAD
9. Los Angeles, SAD
10. Chicago, SAD

Iako je Švicarska najskuplja država za život na svijetu, Ženeva se također rangira kao jedan od najboljih gradova za život. Sredinom godine Beč je proglašen četvrti put u zadnjih šest godina najboljim gradom za život, prema podacima Economist Intelligence Unita (EIU). Zürich se našao na trećem, a Ženeva na šestom mjestu te ljestvice. Index

Na dnu akumulacijskog jezera Qiandao u Kini nalazi se u potpunosti očuvan grad koji znanstvenici nazivaju i “kineskom Atlantidom”. Pretpostavlja se da je Shi Cheng izgrađen za vrijeme dinastije Han u razdoblju između 25. i 200. godine. Nekoć je bio političko i gospodarsko središte istočne pokrajine Zhejiang, a u njemu se nalazilo regionalno sjedište vlasti. Shi Cheng, star više od tisuću godina potopljen je kad je 1959. godine kineska vlada ondje odlučila dovršiti branu s hidroelektranom na rijeci Xin, zbog čega je poplavljen drevni grad koji je završio pod golemim akumulacijskim jezerom. Poslovni

Tokio je najbrže rastuća destinacija posebno među nomadima, a sada je kompanija za financijske usluge Remitli predstavila listu gradova širom svijeta u koje ljudi sanjaju preseliti (prema Google pretragama). Najpoželjnija destinacija za preseliti se na svijetu je Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Poznat je uglavnom po kupovini, ultramodernim zgradama i suncu tijekom cijele godine. Miami je na drugom mjestu, na trećem Pariz, dok su se na četvrtom mjestu našli New York, Madrid, Singapur, što će reći da u top 10 gradova spada i više od 10 gradova. Poslovni

U ovom istraživanju kod gradova se gledalo i bodovalo pet kategorija: sigurnost, kultura, zdravstvo, obrazovanje i infrastruktura. Treći put u proteklih pet godina na prvo mjesto najboljih gradova za život zasjeo je Beč. Slijede ga Kopenhagen te Zürich koji dijeli mjesto s Calgaryjem. Na petom mjestu je još jedan kanadski grad, Vancouver, a u najboljih deset ušli su još Ženeva, Frankfurt, Toronto, Amsterdam, Osaka i Melbourne. Uz najbolje gradove za život, analizirali su i koji su najgori. Najmanje bodova u njihovoj analizi imao je Damask u Siriji, potom Lagos u Nigeriji i Tripoli u Libiji. Izvješće pripisuje njihove bodove društvenim nemirima, terorizmu i sukobima. Index

Ugledna medijska kuća CNN napravila je popis najljepših manjih gradova u Europi, a na njemu se nalazi i predivna Korčula kao i gradovi u susjednim zemljama. Korčuli ovo nije prvi put da se nalazi na ovom popisu.Tu je i Giethoorn iz Nizozemske, Guimarães iz Portugala (koji valja posjetiti s oprezom ukoliko ste Torcidaš), Roscoff u Francuskoj, Anghiari u Italiji, Clovelly iz Velike Britanije, Reine – Norveška, a tu je i slovenski Piran. Green

Dortmund svojim stanovnicima nudi zatvaranje ulica kako bi na njima igrali nogomet i organizirali druženja

Kulturpunkt donosi zanimljiv članak o društvenom odnosu prema urbanističkom planiranju: Gradovi po svojoj suštini opiru se etničkom i nacionalističkom svrstavanju. Oni su suštinski kosmopolitska i univerzalistički struktuirana mesta, mesta koja sadrže sedimente, nanose i svedočanstva nadnacionalnih i internacionalnih ukrštaja i uticaja. Današnjim gradovima tranzicijskog, etnonacionalnog, neoliberalnog ustrojstva, upravlja ista ona gradomrziteljska, ekstraprofiterska logika koja je u prošlosti obeležila toliko lokaliteta sopstvenom divljačkom mahnitošću. Za razliku od ratnog rušenja gradova do temelja, tranzicijski gradovi se razgrađuju upravo opsesivnim pseudourbanim zidanjima, novo-gradnjama, kojima se dalje razara duh gradske sredine. Ako je gradnjom u socijalizmu rukovodio “polugradski graditelj”, figura koja je ipak bila očarana hipermodernističkim urbanističkim planom i rešenjima, doba tranzicije obeležavaju građevine koje niču tako što se uništava sam modernistički osmišljen prostorni plan. Urbanisti i urbanolozi postaju suvišni, čak nepoželjni. Dižu se građevine koje treba da svedoče o pokroviteljskom, “ktitorskom” pseudourbanizmu, o metropolitskom stremljenju i lažnom elitističkom sjaju samih naručioca…

Broj ljudi starijih od 60 povećat će se s 962 milijuna danas na 2,1 milijarde ljudi 2050. godine i svi će se gradovi morati prilagoditi ovoj ogromnoj demografskoj promjeni. Guardian donosi primjer prilagodbe Londona.

Otok – jedan od najmlađih hrvatskih gradova, a stanovništvo u njemu sve starije