Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta je jučer raspravljao u uvođenju oznake geografskog porijekla za nepoljoprivredne proizvode.
Europska unija ima ujednačen sustav zaštite poljoprivrednih proizvoda. Na europskoj razini već dugo traje rasprava o potrebi za uvođenjem geografskih oznaka za nepoljoprivredne proizvode.
U raspravu se uključila i hrvatska zastupnica Biljana Borzan koja je naglasila da bi se uvođenjem takvih oznaka prema Zelenoj knjizi Komisije iz 2014. stvorilo više od 4 milijuna radnih mjesta i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog porijekla imaju stopu siromaštva ili stopu nezaposlenosti iznad 20 posto.
“Danas imamo jako puno krivotvorina na tržištu poput lažnog bračkog kamena ili pak škotskog tartana. Autentične predmete od tih materijala proizvode uglavnom mali obrti te im je jako teško ulaziti u prave bitke s krivotvoriteljima, koje su skupe i dugotrajne. Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupovini”, kazala je Borzan.
Čak 57,4 posto proizvođača je prijavilo velike probleme i gubitke zbog zloupotrebe njihove trenutačne oznake zemljopisnog porijekla koja je različita za većinu država članica. Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU gdje se manipulira imenima pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ “kraljevski”, “originalni” i slično. Litavska industrija lanenog tekstila se primjerice potpuno ugasila zbog krivotvorina.
“Oznake zemljopisnog porijekla su sve veći trend u svijetu. Indija je primjerice zaštitila određene predmete povezane sa sarijama, slikama i šalovima. Uvjetuju trgovačke sporazume njihovim uvažavanjem. Zato ne vidim razlog zašto mi ne bi zaštitili hrvatski zlatovez, pašku čipku, bisernicu i slične kulturne i tradicijske nepoljoprivredne proizvode na EU razini”, kazala je Borzan.
Zastupnica Borzan je poslala i pismeno pitanje komisiji zajedno s kolegicama s Malte i Italije Dalli i Bonafe tražeći zaštitu nepoljoprivrednih proizvoda i pozivajući se na pravne argumente korištene u zaštiti poljoprivrednih proizvoda kojih se godišnje proda u iznosu 54,3 milijarde eura.
Povjerenica za unutarnje tržište Bienkowska je istaknula kako javna rasprava još nije završena, ali kako je ona zajedno s ostalim nadležnim povjerenicima optimistična oko skorog uvođenja europskih oznaka podrijetla nepoljoprivrednih proizvoda.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Bugarska i Mađarska pridružile su se nizu europskih zemalja koje su zabranile prodaju energetskih pića maloljetnicima, dok Hrvatska i dalje ne reagira, unatoč znanstvenim upozorenjima i smrtnim slučajevima. Biljana Borzan optužuje Vladu za sedmogodišnje odugovlačenje pod izlikom potrebe za dodatnim istraživanjima, iako čak 86% hrvatskih 16-godišnjaka konzumira energetska pića, često i s alkoholom. Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne zdravstvene posljedice, dok druge države bez problema donose zabrane. “Ako može Bugarska, zašto ne može Hrvatska?” pita Borzan. H-alter
Europarlamentarka Biljana Borzan upozorila je na porast psihičkih i motoričkih poremećaja kod djece zbog prekomjerne upotrebe interneta i društvenih mreža. Anketa među 229 hrvatskih roditelja pokazala je golemu zabrinutost: 96,5 % ih smatra da su djeca previše na mobitelima, a tri četvrtine vidi konkretne posljedice. Borzan zagovara jaču regulaciju, uključujući zabranu algoritama koji potiču ovisnost te ograničavanje oglašavanja influencerima. EU je već pokrenuo postupke protiv velikih platformi, no promjene idu sporo. Ključnu ulogu imaju roditelji i škole, koje moraju prestati koristiti internet kao digitalnu dadilju. Telegram
Sve češće dolaze glasine da bi se mogla mijenjati politika na način da se počnu ublažavati pravila, otvarajući put k uzgoju GMO-a u cijeloj Europi i ne označavanju namirnica koje u sebi sadržavaju GMO hranu, u razgovoru za H-Alter pojašnjava Biljana Borzan, koja o ovoj temi govori niz godina. Bitka za uvođenje GMO-a (organizama poput kukuruza, soje ili repe u koji su neprirodno uneseni geni drugih organizama) na europsko tržište vodi se nekoliko desetljeća. Za razliku od SAD-a, gdje je GMO prisutan u 75-80 posto hrane, EU preko Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) svaki od ovih organizama mora zasebno ispitati kako bi se njihova prodaja autorizirala. Nakon toga je na članicama hoće li ih pustiti na svoje tržište ili ne. S obzirom na dominaciju desnice u novom sazivu EU parlamenta, koja je inače okrenuta interesima velikih igrača, moglo bi biti problema, zaključuje.
Ambalaža u kojoj je više plastike nego proizvoda, velike kutije, a malo sadržaja, sve će to otići u povijest – kaže hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u priopćenju za javnost. Europski parlament je zato potvrdio zabranu pakiranja čiji je isključivi cilj zavarati potrošača oko količine samog proizvoda poput nepotrebnih slojeva ambalaže ili lažnog dna. Prosječan stanovnik EU baci oko 188.7 kg ambalažnog otpada, a u Hrvatskoj se baci oko 75 kilograma, od toga se samo manji dio reciklira. Ovom odredbom ćemo osigurati da građani dobiju najviše za svoj novac, ali i zaštiti okoliš – zaključuje u priopćenju. Index… Vijest je odmah naišla na kritike, budući da se u vrećicama čipsa ne “prodaje zrak” da bi prevarilo kupce, već se puni dušikom koji čuva rok trajanja čipsa i čuva od lomljenja. Index
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan održala je u Kući Europe konferenciju za medije o rezultatima završnih pregovora o zakonu o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji. Kaže da je došao kraj ugrađenim kvarovima uređaja, a oni koji će kršiti zakon o osnaživanju potrošača bit će suočeni s kaznama od minimalno četiri posto prometa. Dio oko kojeg se vodila najveća rasprava je bio zabrana ugrađenih kvarova uređaja jer su pojedine države članice htjele zaštititi svoju industriju. Borzan kaže da tu nije bila spremna ni na kakve kompromise jer ako vrata ostanu malo odškrinuta, industrija će naći načina da zaobiđe pravilo. Poslovni
Istraživanje je pokazalo kako više od 86 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. – U Sloveniji su se protiv prešutnog povećanja cijena borili tako što su stvorili partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države te su dvije godine prije i poslije uvođenja eura kontrolirali cijene pojedinih proizvoda i usluga. Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije – ističe Borzan. Košarica cijena koje su se provjeravale u Sloveniji uključivala je 68 svakodnevnih proizvoda te 36 usluga i cijene su se počele provjeravale dvije godine prije uvođenja eura. Slobodna
Novac koji će Hrvatska dobiti iz EU velika je prilika za osnaživanje zemlje i nastavak reformi, podršku građanima i poduzetnicima za gospodarski oporavak – rekao je HDZ-ov Europarlamentarac Karlo Ressler o te famozne 22 milijarde. Biljana Borzan (SDP) objašnjava da to “nije novac koji smo dobili – to je novac koji se nama nudi. Hoćemo li mi to iskoristiti i znati povući taj novac, to je naš problem”. Tportal
Meet the team! We have elected the Bureau members to join @IratxeGarper in leading our Group ⬇️
🇫🇷 @EricAndrieuEU
🇭🇷 @BiljanaBorzan
🇲🇹 @Miriamdalli
🇸🇪 Heléne Fritzon
🇮🇹 @gualtierieurope
🇫🇮 @EeroHeinaluoma
🇩🇪 @berndlange
🇬🇧 @Claude_Moraes
🇳🇱 @KatiPiri
🇷🇴 @RovanaPlumbMM pic.twitter.com/zRwflS0Rd4— S&D Group (@TheProgressives) 19. lipnja 2019.
Food Fraud Network je mreža Europske komisije za spriječavanje prevare hranom. Nakon “Horsegatea”, u kojem je ustanovljeno da je govedina zapravo bila konjetina, otkrivene su i nizozemska jaja natopljena otrovom za buhe, kao i tuna nafilana aditivima. Biljana Borzan kaže da su kazne za prijestupnike preniske. Plasiranjem patvorene hrane neki proizvođači zarade između 45 i 60 milijardi dolara godišnje. Slobodna Dalmacija