Ekonomski lab započeo je serijal o funkcioniranju lokalne države, gdje pokazuju zašto Hrvatska ima prevelik broj lokalnih jedinica – više od Britanije – i zašto dolazi do koncentracije u velikim gradovima.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Predlaže se smanjenje broja lokalnih jedinica na 120–130 te formiranje 5–6 funkcionalnih regija temeljenih na urbanim centrima, tako bi se regija sjever sastojala od današnje Međimurske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, Središte Zagrbeačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslovačka, ostatak Slavonije Istok, Istra, Kvarner i Lika bila bi regija Zapad, a sve južnije od toga regija Jug. Grad Zagreb bi ostao stamostalan. Cilj je učinkovitije upravljanje, održivi proračuni i bolja dostupnost javnih usluga. Kao uzor navodi se Danska, čiji je primjer pokazao da manji broj većih jedinica može značiti veći stupanj demokratizacije, transparentnosti i lokalnog razvoja. Index
Danska je 2007. radikalno reformirala teritorijalni ustroj: broj općina smanjen je s 270 na 98, a 13 okruga zamijenilo je 5 regija. Sve općine dobile su šire ovlasti i financijsku autonomiju, a regije preuzele ključne sektore poput zdravstva. Reorganizacija je povećala učinkovitost i kvalitetu javnih usluga. Hrvatska bi mogla slijediti ovaj model, ukidanjem administrativnih balasta i stvaranjem funkcionalnih lokalnih jedinica temeljenih na stvarnim kapacitetima i potrebama građana. Danci su pokazali da se manjim brojem većih jedinica može postići više – bez kaosa, ali uz dijalog. Index