Velika studija objavljena u časopisu British Journal of Cancer analizirala je podatke više od 1,8 milijuna ljudi praćenih oko 16 godina kako bi ispitala povezanost prehrane i raka. Pokazalo se da vegetarijanci imaju niži rizik od raka gušterače, prostate, dojke, bubrega i multiplog mijeloma u usporedbi s osobama koje jedu meso. Pesketerijanci (oni koji od mesa jedu samo ribu) također imaju niži rizik od nekih karcinoma. Međutim, studija je otkrila i veći rizik od određenih vrsta raka kod vegetarijanaca i vegana, primjerice onog kod jednjaka i debelog crijeva. Autori naglašavaju da rezultati pokazuju povezanost, ali ne dokazuju izravnu uzročnost te da učinak ovisi o ukupnom sastavu prehrane i načinu života. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Unatoč napretku medicine, broj oboljelih i umrlih od raka globalno raste, uz zabrinjavajući porast među mlađom populacijom. Hrvatska je po učestalosti karcinoma pri samom vrhu EU-a, dijelom zbog otežanog pristupa ranoj dijagnostici. Moderna istraživanja otkrivaju sofisticirane mehanizme širenja bolesti, uključujući krađu mitohondrija iz imunoloških stanica i postojanje „spavajućih“ stanica raka koje mogu uzrokovati relaps i nakon više godina. Fokus terapija sve se više pomiče prema ranom otkrivanju i ciljanim molekularnim procesima. Milorad Milun za Novosti

SPARK Microgravity planira prvi europski komercijalni orbitalni laboratorij posvećen istraživanju raka u mikrogravitaciji. Suradnjom s Axiom Space, Voyager Technologies i ATMOS Space Cargo, laboratorij će omogućiti eksperimente s trodimenzionalnim rastom tumora i proučavanje stanične signalizacije bez gravitacijskih izobličenja. Prvi demonstracijski let planiran je za svibanj, dok francuski startup HyPrSpace razvija raketu Baguette-One za lansiranje iz Francuske. Cilj je ubrzati otkrića i razvoj novih terapija te učiniti istraživanja u svemiru rutinskim. Interesting Engineering, tportal

Nova terapija uređivanja DNK u bijelim krvnim stanicama pokazala je impresivne rezultate kod agresivne T-stanične leukemije. Od 11 pacijenata, devetero je postiglo duboku remisiju, uključujući prvu djevojčicu koja je danas potpuno zdrava. T-stanice donora modificirane su da ciljaju i unište kancerogene stanice, dok zaštitni “plašt nevidljivosti” sprječava uništavanje terapijskih stanica. Tretman nosi rizik infekcija i povremene imunološke otpornosti raka, no za pacijente bez drugih opcija predstavlja značajnu nadu. Index

Novo mRNK cjepivo ne cilja pojedine tumorske mutacije, nego resetira imunološke signale koje karcinomi gase kako bi ostali „nevidljivi“. Umjesto da „šije odijelo po mjeri“, cjepivo aktivira tip-I interferone i pretvara „hladne“ tumore u „vruće“, čineći ih ranjivima na imunoterapiju. U pokusima na miševima i psima pokazalo je snažan učinak, a prva ispitivanja na ljudima već bilježe ohrabrujuće znakove. Iako je daleko od univerzalnog lijeka, pristup bi mogao postati ključni dio kombiniranih terapija i značajno ubrzati početak liječenja. Igor Berecki za Bug

Zagrepčanki oboljeloj od raka dojke jedna osiguravajuća kuća odbila je produžiti policu dodatnog zdravstvenog osiguranja, unatoč višedesetljetnom klijentstvu. Tvrtka navodi da se radi o uobičajenoj praksi jer osiguranje vrijedi samo za neizvjesne buduće događaje, dok HANFA potvrđuje da osiguravatelji smiju odbiti rizične klijente. Stručnjaci upozoravaju da privatna osiguranja u Hrvatskoj i EU uglavnom ciljaju zdrave i mlade, dok oboljeli postaju “nezanimljivi”. “Oni ukalkuliraju da vi nećete potrošiti više od 30 posto, a ako iskoristite više to njima nije isplativo”… Samo nekoliko država, među njima uskoro i Slovenija, ima zakon o “pravu na zaborav” koji nakon pet godina omogućava ponovni pristup policama bili vi rizični ili ne. Index

Nova ciljano razvijena terapija protiv raka glave i vrata testirana je na 20 mačaka i pokazala obećavajuće rezultate. Više od trećine životinja imalo je kontroliranu bolest uz minimalne nuspojave, a prosječno preživljavanje osjetno je produljeno. Lijek cilja molekulu STAT3, ključnu za razvoj tumora, i time otvara nove mogućnosti i za ljudsko liječenje. Studija potvrđuje da kućni ljubimci mogu biti pouzdaniji modeli od laboratorijskih miševa, donoseći dvostruku korist – bolje uvide u terapije i dulji, kvalitetniji život bolesnim životinjama. tportal

Španjolski znanstvenici razvili su nanorobote od silicijevih nanočestica obloženih zlatom i enzimom ureazom. Pokreće ih razgradnja mokraćevine u amonijak i CO₂, a nose radioaktivni jod-131 za uništavanje tumora. U testovima na miševima, kombinacija pokretljivih nanobota, mokraćevine i visoke doze joda smanjila je rak mokraćnog mjehura za 90 %. Terapija obećava preciznije liječenje, no zasad ostaje na razini pretkliničkih pokusa. Budućnost medicine tako izgleda sve manje kao znanstvena fantastika, a sve više kao – kemija u WC-u. Nenad Raos za Bug

Svake godine mediji prenesu vijesti o tvarima koje “ubijaju rak” – no gotovo uvijek riječ je o pokusima in vitro, na stanicama u laboratoriju. Iako takvi rezultati mogu biti obećavajući, rijetko prežive prijelaz u živi organizam, gdje ih čekaju metabolizam, imunološki sustav i toksičnost. Većina ne stigne ni do kliničkih ispitivanja, a mnoge se studije ne mogu ni ponoviti. Pritisak PR-a i želja za medijskom vidljivošću dodatno napuhuju očekivanja. Rezultat: puno senzacija, malo terapija – i previše razočaranih pacijenata. Igor Berecki za Bug

Japanski znanstvenici otkrili su da fermentirana stevija, prerađena uz pomoć bakterija iz banana, proizvodi spoj CAME koji selektivno uništava stanice raka gušterače bez oštećenja zdravih stanica. U laboratorijskim testovima pokazala je iznimnu učinkovitost i sigurnost, otvarajući vrata razvoju novih probiotičkih terapija bez nuspojava. CAME inducira apoptozu tumorskih stanica, vjerojatno ciljajući njihov specifičan metabolizam i osjetljivost na oksidativni stres. Terapija zasad nije testirana na ljudima, no pokazuje obećavajuće rezultate u borbi protiv jednog od najsmrtonosnijih karcinoma. Index