Sve rode su mesojedi i, suprotno uvriježenom mišljenju, ne jedu samo žabe. Na jelovniku su joj i ribe, kukci, gmizavci, manje ptice, čak i mali sisavci kao što su hrčci. Roda lovi danju. Vrlo je osjetljiva na promjene klime, posebno jaku hladnoću. Kad odjednom zahladi, zavlači glavu u perje i stoji na jednoj nozi da bi smanjila površinu izloženu zimi. Rode su uglavnom selice i iz hladnijih krajeva putuju u tropske i suptropske dijelove gdje im je prirodno stanište. Lete u snažnim zamasima, koristeći zračne struje.

Pravi veliko gnijezdo, snese tri do pet jaja u sezoni, a na jajima leže oba roditelja, na smjenu. Kad se mladi izlegu, poslije 50 do 100 dana mogu letjeti. Zbog brige o mladima, smatra se sretnim simbolom obiteljskih vrijednosti u svim europskim kulturama. Slavenski narodi vjeruju da je ova ptica neka vrsta daleke rodbine čovjeku. Uostalom, riječi “roda”, “rod” i “rodbina” zvuče prilično slično, a isto je i u grčkom jeziku i skandinavskim jezicima. U mnogim narodnim pričama i legendama čovjek se pretvara u rodu i obrnuto. Vidjeti rodu je sretan predznak, a pokvariti joj gnijezdo sigurnu nesreću. Agroklub