Što se krije iza tog naglog praska volatilnosti tečaja koji je uslijedio nakon mirnog razdoblja na deviznom tržištu? Business Insider piše kako je ono velikim dijelom uzrokovano razlikama u monetarnoj politici triju velikih središnjih banaka: američkog Fed-a, Europske središnje banke (ECB) i Japanske središnje banke (BoJ). Fed je zaustavio kupovanje državnih obveznica i možda ove godine povisi kamatne stope. No BoJ i dalje provodi politiku kvantitativnog popuštanja (QE), a ECB je tek započeo. Ovakve divergentne politike odražavaju se na temelje ekonomije. T-Portal
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Mađarska forinta, češka kruna ili poljski zlot se zapravo odlično drže u odnosu prema dolaru ili euru. Inflacija je u tim zemljama doduše visoka, ali eskontna stopa je još viša. No koliko će to potrajati? Češka kruna je zabilježila rekordnu vrijednost u posljednjih 14 godina, a i vrijednost mađarske forinte je na najvišoj razini u posljednjih 10 mjeseci. Rumunjski lev doduše oscilira u vrijednosti, ali kormilari valute rumunjske države razmjerno uspješno ju vode kroz ova nemirna vremena. Doduše sve zemlje istočne Europe izvan zone eura imaju velikih problema s gospodarskim rastom i inflacijom, ali tamošnje središnje banke vode oštru politiku protiv zaduživanja. Dok Europska središnja banka na inflaciju od 6,9% (ovog travnja) odgovara eskontnom stopom od 3,75% – kod američkog dolara gdje je inflacija prošlog mjeseca bila 4,9% je eskontna stopa čak 5,25%, središnja banka na primjer Poljske još od prošlog rujna drži eskontnu stopu na 6,75 posto. Deutsche Welle
U Studiju 4 gostovala je viceguvernerka HNB-a, Martina Drvar, i pojasnila zašto je priopćenje u kojem piše da Europska središnja banka u listopadu počinje izravno nadzirati pet banaka u Bugarskoj i osam banaka u Hrvatskoj znak da Frankfurt izravno preuzima nadzor. Takav je pristup potreban i jer je jedan ud uvjeta za naš ulazak u ERM2, a pozitivna strana informiranost o tome što rade matice naših banaka te je cilj očuvanje stabilnosti cijena i financijskog sustava. Dodala je da je profesionalno HNB na dobitku te da kontrola i dalje ostaje u Zagrebu. HRT
“Ne moramo biti osuđeni na izbor između današnjeg konzervativnog središnjeg bankarstava i neuračunljive alternative. Postoje bolje opcije. Jedna od opcija koja posebno obećava zove se kvantitativno popuštanje za narod. Umjesto da se novac pumpa u bankarski sustav, likvidnost bi se mogla iskoristiti kako bi se financirala javna stanogradnja, tranzicija ka zelenim tehnologijama i javna infrastruktura”, piše Marko Grdešić za H-alter.
“Iracionalna politikantska fantazmagorija” – ovako Jutarnji opisuje MOST-ovu monetarnu politiku i viđenje HNB-a te objašnjavaju da je MOST-ova ideja brisanja valutne klauzule iz domaćeg pravnog prometa “potpuno ridikulozna” i da onemogućava pravnim i fizičkim osobama adekvatno definiranje i ugovaranje cijelog niza pravnih odnosa s financijskim učincima. Nadalje, smatraju kako bi MOST definirao Guvernera kao poslušnika ljudi koji kreiraju i vode fiskalnu politiku te da zagovaraju slabljenje kune. Ironično pišu i o MOST-ovom prijedlogu deeurizaciji RH – “dijelit će štedišama pred bankama letke ‘Ne oročavajte ušteđevinu u eurima, nego u kunama’?”. Jutarnji
Islandska je vlada odlučila razmotriti revolucionalni prijedlog ‘državnog novčanog’ sustava kojim bi središnja banka postala jedini kreator novca, a parlament odlučivao o njegovoj raspodjeli. To sada, kao i u ostalim suvremenim tržišnim ekonomijama, rade komercijalne banke kreditnim linijama. Kako bi središnja banka postala kreator novca, banke bi nastavile upravljati računima i plaćanjima te biti posrednici između štediša i zajmodavaca. HRT, Business Insider