Pobjeda pčelara: Patentni ured srušio pokušaj zaštite “veganskog meda”, med ne može biti proizvod bez pčela

Proizvode ga divovske pčele Apis dorsata na liticama Annapurne, stoljećima je bio tajna lokalnih zajednica. Cijenjen je zbog ljekovitih i afrodizijačkih svojstava, ali i halucinogenih efekata. Njegova berba izuzetno je opasna – zahtijeva penjanje na visine od 2.500 do 3.500 metara, rituale i dugogodišnje iskustvo. Nekad svet i rijedak, danas postaje turistička atrakcija i luksuzni proizvod, uz dokumentarce i putovanja koja spajaju tradiciju i komercijalizaciju. Koristi uključuju jačanje imuniteta i zdravlja, dok nuspojave mogu biti vrtoglavica i mučnina. Agroklub

Hrvatska po stanovniku ima više košnica pčela nego većina europskih zemalja. No, potom slijedi porazan statistički podatak: svaki stanovnik Europske unije godišnje u prosjeku pojede osam kilograma meda, a Hrvat tek pola kilograma, otkriva reporterka HTV-a Renata Waldman. Meda proizvodimo više od svojih godišnjih potreba. Ove godine sve je krenulo osjetno ranije nego inače. Jake temperature i jaki vjetrovi isušuju nektar pa će ove godine vjerojatno biti slabiji prinosi meda. Danica

Žličica meda prije spavanja omogućuje miran san, jača imunitet, smanjuje tlak…

Čime se patvori med? Najjednostavnije se to čini šećernim sirupom, dakle koncentriranom otopinom običnog, trskinog ili repinog šećera, saharoze. Može se patvoriti i kukuruznim sirupom, koji se većinom sastoji od glukoze. No tu je kvaka. U kemijskom smislu prirodni med se najvećim dijelom sastoji od invertnog šećera, šećera koji je nastao hidrolizom saharoze, što znači da se sastoji od jednakih dijelova glukoze i fruktoze. Noviji znanstveni rad ukazuje kako viskoznost meda opada kada mu se doda šećer, bilo saharoza bilo njezin hidrolizat, invertni šećer. To je u skladu sa savjetom da pogledate kako med istječe iz tegle: viskoznost patvorenog meda je manja, pa će lakše istjecati. Razlika između dvije patvorine još se bolje vidi pri kalorimetrijskom mjerenju. Med naime promjenom temperature prelazi u staklastu modifikaciju. Prijelaz se kod prirodnog meda zbiva pri -39,5 oC, a kod patvorenog sa 30 % dodanog invertnog šećera pri -40,8 oC, razlika je dakle jedva veća od stupnja. No dodatkom 30 % šećernog sirupa temperatura ostakljivanja spušta se za više od deset stupnjeva – na vrijednost od -49,90 oC. Nenad Raos za Bug

Teška godina za pčelare: Kiše i uvoz niskokvalitetnog meda donose izazove

Med je popularan prirodni zaslađivač koji ljudi koriste tisućama godina. Osim odličnog okusa, med ima niz potencijalnih zdravstvenih prednosti, poput antibakterijskih i protuupalnih svojstava. Međutim, kao i drugi prirodni proizvodi, med može biti predmet prevara, lažnog deklariranja i krivotvorenja. Krivotvoren med sadrži prirodni med, ali i druge dodatke, dok se umjetni med sastoji od šećernog ili kukuruznog sirupa, aditiva i boja. Kako biste izbjegli lažne proizvode od meda, važno je tražiti med koji je označen kao 100% čist ili sirov. Jedan od načina prepoznavanja lažnog meda je da se on pjeni prilikom zagrijavanja. Također, možete pomiješati malo meda sa žumanjkom i ako je vaš med čist, kada istučete žumanjak, to će dovesti do zgrušavanja žumanjka koji će izgledati kao da je kuhan. Index

Pčelar postavio ‘medomat’. Dođeš, uzmeš teglu domaćeg meda i ostaviš novac

Proizvodi kojima se najčešće manipulira i obmanjuje potrošače su med, eko-hrana, maslinovo ulje i meso