Analiza uzoraka stijena koje je prikupio rover Curiosity u krateru Gale otkrila je dosad najveće organske molekule na Marsu – alkane, moguće fragmente masnih kiselina. Nova studija objavljena u Astrobiology sugerira da poznati abiotički procesi, uključujući meteoritni materijal, ne mogu u potpunosti objasniti njihovu količinu. Procjene pokazuju koncentracije do 7.700 ppm, što premašuje očekivanja za nebiološko podrijetlo. Iako rezultati ne dokazuju postojanje života, znatno jačaju hipotezu o drevnim biološkim procesima na Marsu. Bug

NASA je 2007. otkrila bakteriju Tersicoccus phoenicis u dvjema ultračistim sobama udaljenima 4.000 km. Tek je nova studija pokazala da bakterija ulazi u duboku hibernaciju nakon ekstremne dehidracije, zbog čega izgleda mrtvo i prolazi sve provjere sterilizacije. Nakon tjedan dana mirovanja, “oživjela” je tek uz određenu bjelančevinu. Jedna od tih soba služila je za pripreme landera Phoenix Mars, pa postoji mala mogućnost da je bakterija završila na Marsu – iako bi teško dugo preživjela. Moguće je i da je evoluirala specijalno za život u čistim sobama. Mreža

This view of Mars is worth a minute of your day.
Not typically known for blue skies, Mars gets a stylized twist in this enhanced-color panorama in order to bring out subtle differences in the Martian terrain.
The real skies? Reddish.
The view? Worth it. https://t.co/HUd1HeoRd1 pic.twitter.com/akvnAa65G8

— NASA 360 (@NASA360) August 9, 2025

NASA-IN rover Perseverance poslao je s Marsa jednu od najoštrijih panorama svoje misije do sada. Impresivan mozaik od 360 stupnjeva, sastavljen od 96 pojedinačnih fotografija snimljenih 26. svibnja na lokaciji Falbreen, pruža nevjerojatno detaljan uvid u krajolik Crvenog planeta, piše JPL NASA. Zahvaljujući iznimno vedrom nebu bez prašine, tim misije uspio je snimiti panoramu koja prikazuje brda udaljena čak 65 kilometara. Index

Facebook

Dok su prethodna istraživanja otkrila dolinske mreže i sedimentne stijene koje sugeriraju postojanje rijeka na Crvenom planetu, znanstvenici su dugo raspravljali o tome jesu li na Marsu postojali i oceani. Podaci sugeriraju da se ta marsovska plaža s vremenom pomicala. Zabilježeni obrasci pokazuju kako se obala širila prema sjeveru, što znanstvenici tumače kao dokaz da je plaža napredovala u ocean – najmanje 1.3 kilometra. Ipak, ove marsovske plaže vjerojatno nisu imale palme, galebove i toplo vrijeme poput onih na Zemlji. “Najvjerojatnije su bile prilično hladne”. Index

Kako bi skratila put do Marsa sa sedam mjeseci na samo 45 dana, NASA razvija nuklearni toplinski pogon (NTP). Ovaj sustav koristi toplinu iz cijepanja urana za zagrijavanje vodika, stvarajući učinkovitiji potisak od klasičnih kemijskih raketa. Testovi su pokazali da gorivo može podnijeti temperature preko 2300°C i višekratna zagrijavanja bez oštećenja. Osim NASA-e, i Kina radi na nuklearnom pogonu za brže svemirske misije. S boljom brzinom i većom učinkovitošću, put do Marsa možda više neće trajati dulje od ljetovanja na Jadranu – barem ako računamo gužve na autocesti. Revija HAK

Hrvatski geofizičar Hrvoje Tkalčić i njegov kineski kolega Weijia Sun otkrili su da je unutrašnja dinamika Marsa odgovorna za drastične razlike između južne i sjeverne polutke – od debljine kore do topografije i magnetizma. Proučavajući marsotrese zabilježene NASA-inom misijom InSight, utvrdili su da je plašt ispod juga topliji i dinamičniji, zahvaljujući procesima konvekcije. Ovo otkriće rasvjetljava rane faze Marsove povijesti i pruža nova pitanja o sudbini vode i magnetskog polja Crvenog planeta. Tkalčić poručuje: “Treba nam više seizmometara – i malo sreće!” Index

NASA-in rover Perseverance pregovara strmim putem uz zapadni zid kratera Jezero, s ciljem da se popne na rub kratera početkom prosinca. Rover je sletio na Mars 2021. godine, a ključni cilj misije bio je prikupljanje uzoraka koji bi mogli sadržavati tragove drevnog mikrobnog života. Do listopada 2024. godine, Perseverance je prešao više od 30 kilometara i prikupio 24 uzorka stijena i regolita te jedan uzorak zraka. NASA

Istraživanje, koje je provelo australsko Sveučilište Curtin, analiziralo je više od 4 milijarde godina staro zrno cirkona iz čuvenog marsovskog meteorita NWA7034, također poznatog kao Crna ljepotica. Dokaz je to hidrotermalne aktivnosti u kori Marsa prije otprilike 4,45 milijardi godina. Dakle, to je samo oko 100 milijuna godina nakon što je planet formiran. Nova studija otkriva ono što bi moglo biti najstariji izravni dokaz aktivnosti tople vode na planetu, što uz postojeće podatke sugerira da je Mars možda bio nastanjiv u nekom trenutku svoje prošlosti. HRT

Meteorit “Lafayette,” podrijetlom s Marsa, otkriva da je prije 742 milijuna godina na Crvenom planetu postojala tekuća voda. Znanstvenici su radiometrijskim datiranjem minerala idingzita, nastalog kontaktom vulkanske stijene i vode, utvrdili točnu starost tih tragova. Smatra se da voda nije bila široko rasprostranjena, već je nastala otapanjem permafrosta uzrokovanog magmatskom aktivnošću. Unatoč mogućim utjecajima udara i dolaska meteorita na Zemlju, istraživači potvrđuju autentičnost podataka. Ovo otkriće približava nas rješavanju zagonetke Marsove prošlosti i potencijalnih uvjeta za život. N1