Zašto je to jedini praznik koji je svaki put različit, svaki put postavlja pitanja, svaki put se od njega zahteva nešto drugo, svaki put se čudi čemu takav praznik, dokle još da se slavi, zar nije prevaziđen? Takva pitanja ne postavljaju se nijednom drugom prazniku, državnom, crkvenom, mrtvenom. Ženama ne smeta postavljanje pitanja niti im smetaju kritike – naprotiv – na sve su navikle i ne čude se, kad je slavlje slavi se, kad je neizbežno cmizdri se. Više mrzimo napadno veselje i crknute karanfile, a naročito likove koji ih nose kao da im je ta ruka u gipsu. I zašto danas mnoge od nas smatramo da 8. mart ima više smisla nego ikada? Odgovor je jednostavan: 8. mart je otvoreno socijalistički, jer nosi sve socijalizme od 19. veka pa nadalje, sve ruševine socijalizama, sve neostvareno i skoro zaboravljeno. Pre svega, ideju jednakosti, socijalne države sa besplatnim osnovnim servisima – zdravlje, obrazovanje, kultura, boravište, mobilnost…

Jedino feminizam ne mrzi nijednu novu društvenu grupu, ne zahteva vernost, ne drži se „slova“, ne obazire se na mokre snove o cenzuri posvuda i ne gaji nostalgiju ni do jedne varijante socijalizma – jer socijalizam u temeljnom obliku nosi u sebi. Feminizam ne može živeti u palanci, jer mu je tesno, ne može sa elitizmom, jednoumljem, bezumljem, sa patrijarhatom pogotovo ne. Feminizam se obnavlja u sirotinji, liže rane u alternativi, razmišlja u toplome ćošku i zagrljaju, obnavlja se u kuhinji i vodi politiku na ulici. A to su mesta gde se rađaju socijalizmi. Svetlana Slapšak za Peščanik.

Hrpa ovotjednih akcija u dućanima vezana je za metle i krpe za prašinu, što je predivno jer su metle užasno skupe – ali metle su užasno skupe 51 tjedan u godini, a uvijek su “prigodno” snižene baš uoči Dana žena. Neki ih čak ponosno pojeftine uz naslov “akcija za Dan žena”. Btw. moja nećakinja je danas navršila godinu dana. Nadam se da će najkasnije do 10. rođendana živjet u svijetu u kojem se od žena ne očekuje da se odjećom zaštite od muškaraca koji se ne znaju kontrolirat i u kojem je na sastanku marketinškog odjela nedopustivo kao odgovor na pitanje “Što žene najviše žele za Dan žena” ponudit “jeftinije metle”. Andrea Andrassy

Prema podacima Popisa 2021., broj žena u Hrvatskoj iznosio je 2,0 milijuna te su činile 51,8% ukupnog stanovništva. Taj trend je, promatrajući tijekom desetljeća, stalan te je njihov udio uvijek nešto veći od udjela muškaraca. Važnije promjene ne uočavaju se ni u odnosu broja živorođenih djevojčica i dječaka – djevojčica je uvijek nešto manje i njihov udio iznosi oko 48%. No, ono što je svakako primjetno jest znatan pad ukupnog broja živorođenih pa tako, naravno, i djevojčica, čiji se broj u 2021. u odnosu na 1971. gotovo prepolovio. Prosječna dob žena je s 35 godina u 1971. godini povećana na 46. Još jedan zamjetan trend jest sve kasnije napuštanje roditeljskog doma, kojeg napuštaju s 31 godinom. Lider

Uime @VladaRH svim ženama čestitam #IWD2022 te im zahvaljujem što hrvatsko društvo čine naprednijim, humanijim i boljim, a posebno njegujući obiteljske vrijednosti. pic.twitter.com/Zt67n2Xwai

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) March 8, 2022

Smisao Dana žena je da podsjeti ženu, majku i domaćicu kako je ona “zdenac života” i “temelj obitelji koju svojim požrtvovnim radom čini boljom”, ali da “posebno vodi računa o ravnoteži između obiteljskog života i posla”. Kako da “posebno vodi računa o ravnoteži između obitelji i posla”? Jasno, “posebno njegujući obiteljske vrijednosti.” Ako je to bilo sve, možemo nastaviti s ozbiljnim muškim stvarima – piše Boris Dežulović. Novosti…

Neformalna osječka inicijativa mladih Mladforma povodom Dana žena organizirala je akciju Ženskom stranom ulice kojom je tri ulice i tri osnovne škole u gradu na jedan dan preimenovala imenima žena koje su ostavile snažan filantropski, solidaran i aktivistički doprinos gradu Osijeku. Ulice su dobile Adela Deszaty (osnovala Crveni križ u gradu), Josipa Glembay i Matilda Hengl (vodila izgradnju Gradske knjižnice), a škole Marija Malbaša, Otti Berger (Bauhausova dizajnerica, na slici gore, ubijena u Auschwitzu) i Julijana Divald (začetnica marketinga u Osijeku). H-alter

Na Prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji 1910. u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale, tada već proslavljena njemačka socijalistica Clara Zetkin predložila je da se jedan dan u godini posveti ženama. Njezina sugestija je prihvaćena i prvi Dan žena obilježen je 19. ožujka 1911. Kasnije je to promijenjeno u 8. ožujka, jer su toga dana 1917. žene u Sovjetskom Savezu dobile pravo glasa. UN je datum prihvatio 1975. i proglasio ga Međunarodnim danom žena. 24 sata

Na 7. izdanju Ženijalnih dana, koji će se održati od 6. do 8. ožujka u neovisnim kinima diljem Hrvatske, bit će prikazani: triler komedija ‘Djevojka koja obećava’, koja se bavi pitanjem ženskog pristanka na seksualni odnos i posljedicama kulture silovanja; kineski dokumentarac ‘Usidjelice’ o kineskim ženama koje ne pristaju da im država određuje hoće li se udavati i imati djecu; poljski hit ‘Influencerica’, uzbudljiv pogled iza kulisa ove  industrije. Jutarnji

Oko 7.000 ljudi okupilo se kako bi Međunarodni dan žena proslavilo borbeno i glasno na ulicama. Na početku i na kraju marša izveden je performans ‘Patrijarhat siluje’ pod vodstvom Le Zbora i uz bubnjanje Drum ‘n’ bijesa. Riječ je o domaćoj verziji internacionalne feminističke himne protiv seksualnog nasilja. Feministkinje su istaknule da pobačaj u 2020. u Hrvatskoj nije dostupan. Dobru galeriju slika ima Telegram

Today is #InternationalWomensDay and we recognise that women are still far from equal to men in today’s societies.
We can not have climate justice without gender equity.

And remember; what we women want today – and every day- is equality, not congratulations or celebrations. pic.twitter.com/g1CuEN6YLX

— Greta Thunberg (@GretaThunberg) March 8, 2020

Međunarodni dan žena Hrvatska obilježava uz HDZ-ovo kršenje ženskih kvoti na izbornim listama, uz borbu protiv Istanbulske konvencije, uz obiteljsko i nasilje nad ženama, uz izraženu neravnopravnost u plaćama – Tomislav Klauški, 24 sata.