Održivo gospodarenje otpadom uključuje smanjenje nastanka otpada na izvoru, povećanje ponovne upotrebe i recikliranja te, gdje je to moguće, pretvorbu otpada u energiju. Da bi se to postiglo po cijenama koje su prihvatljive za građane i poduzetništvo, potrebni su inovativni pristupi, učinkovite tehnologije i jaka politička volja. Koncept “zero waste” ide korak dalje i teži eliminiranju otpada tako što se resursi koriste maksimalno učinkovito, a svi proizvodi dizajniraju i koriste tako da se na kraju mogu ponovno iskoristiti ili reciklirati. Jedan od glavnih izazova je ekonomska isplativost. Inicijalne investicije u tehnologije za recikliranje, kompostiranje, smanjenje otpada i druge održive prakse mogu biti visoke. Međutim, dugoročne uštede i koristi za okoliš često nadmašuju početne troškove. Subvencije, poticaji i porezne olakšice za održive prakse mogu pomoći u premošćivanju ovih početnih financijskih barijera. Zgradonačelnik

Nakon što ogulite mrkvu, krumpir ili ciklu kora će završiti ili u smeću ili u kompostu. No, od kore se može napraviti čips ili iskoristiti u druge svrhe, tako da je možda ne treba baciti. Ključ smanjenja otpada hrane je kupovina samo toliko svježih namirnica koliko znate da možete pojesti i njihovo pohranjivanje na način koji će ih održati svježima što je duže moguće. Isto tako, tekućina u staklenki slanutka može se iskoristiti kao zamjena za jaja – za deserte, majonezu pa i koktele. Nadalje, povrće koje vam vene možete spasiti s kokcicama leda. Zamrzavanje je inače odličan način za prezerviranje brojne vrste hrane, a Green donosi popis Instagram profila na kojima daju savjete o takvom kuhanju.

U sklopu projekta Future Food System, Australac Joost Bakker uspio je pokazati da je u središtu metropole, kao što je Melbourne, moguće preživjeti i prehraniti se u zero waste kući koja sama proizvodi hranu i energiju. U ovoj samoodrživoj kućici organski otpad dovodi se u komposter gdje fermentira i pretvara se u plin za kuhanje ili u gnojivo za proizvode, a kišnica se sakuplja i koristi za navodnjavanje i sustav akvaponike. Dizajn ove kuće je detaljno promišljen do najmanjih detalja. Tu nema kemikalija, nema toksina i nema ljepila. Zidovi su obojeni prirodnim vapnom, zidni sustav izrađen je od komprimirane organske slame, a pločice su izrađene od recikliranog betona i mogu se ponovno reciklirati. Svaka funkcija doma je napravljena da smanjuje otpad ili da koristi nusproizvode za nešto korisno. Na primjer, kupaonica se nalazi odmah uz zid napravljen od gljiva koji koristi paru iz tuša koja se upija kroz zidove i stvara vlažno okruženje za razvoj micelija. Green

Danas je pokret, a nekada je to bila konstanta, sasvim obična svakodnevica naših baka i djedova. Ljudi nekad nisu imali drugog izbora nego ponovno upotrijebiti svoju odjeću, kućanske potrepštine i razne druge stvari pa da nešto od toga postane otpad nije bilo ni pomisli. Bake i djedovi, ali i neki roditelji vjerojatno se sjećaju vremena kada su vraćali boce s mlijekom u dućan ili koristili višekratne vrećice, posude i staklenke u kuhinji i trgovini. Ljudima je ovakav način života bio posve normalan. Kako su se društva razvijala, a gradovi i stanovništvo rasli, otpad je postao mnogo veći problem. Deponije smeća, kanalizacija i sanitarni odjeli postali su nužnost. Godine 1881., New York je pokrenuo svoj prvi službeni Odjel za sanitaciju, iako je u to vrijeme bio nazvan Odjelom za čišćenje ulica. Već su tada skupljali korisnu robu, popravljivu odjeću, metal, staklo i jestive ostatke hrane s odlagališta… Green

Obitelj Topić s Trešnjevke član je mreže “Zero waste Hrvatska”, inicijative koja potiče na život bez, odnosno što moguće manje otpada, a svoj su život ekološki prihvatljivim idejama prilagodili gotovo svaku prostoriju svoje kuće. Osim što su iz kućanstva izbacili upotrebu plastičnih predmeta i vrećica, iz prehrane su izbacili meso, a s vremenom su počeli proizvoditi i vlastite deterdžente i sapune, ali i dezodoranse. Ispred kuće u crnom komposteru koriste kalifornijske crve koji bačene ostatke hrane pretvaraju u kompost. Odvajanje i recikliranje otpada zahtjeva truda i vremena, međutim takav način života zahvalniji je za okoliš, zaključuju Topići. Jutarnji