Astronomi iz australskog ICRAR-a stvorili su dosad najveću i najdetaljniju niskofrekventnu radio sliku Mliječne staze, objavljenu u časopisu Publications of the Astronomical Society of Australia. Fotografija prikazuje galaktičku ravninu u boji, s dvostruko većom rezolucijom i deset puta većom osjetljivošću od prethodne snimke iz 2019. godine. Projekt GLEAM-X, temeljen na podacima teleskopa Murchison Widefield Array, otkriva ostatke supernova, područja stvaranja novih zvijezda i strukture koje su dosad bile nevidljive. Slika donosi novu perspektivu evolucije i dinamike naše galaksije. Bug

Quasar je jednostavna Android aplikacija za ljubitelje svemira. Okuplja vijesti, raspored raketnih lansiranja i NASA-ine fotografije dana, a nudi i galeriju svemirskih pozadina koje se moraju ručno postaviti. Ugrađeni AI asistent Quasar AI odgovara na pitanja o svemiru, dok Space Wiki omogućuje brzo pretraživanje informacija. Iako još u razvoju, aplikacija već sada pruža koristan pregled aktualnih događaja i vizualnih poslastica iz svemira. Inačica za iPhone je u pripremi, a cijela aplikacija dostupna je besplatno. Bug

Astronomi su otkrili neobičnu eksploziju SN 2023zkd, udaljenu 730 milijuna svjetlosnih godina, vjerojatno uzrokovanu zvijezdom koja je bila u interakciji s crnom rupom. Fenomen je prvi uočio AI algoritam, omogućivši detaljna promatranja. Zvijezda je pokazivala neobične znakove i prije eksplozije, uključujući višegodišnje povećanje sjaja. Analize sugeriraju da je crna rupa potaknula ili ubrzala supernovu sudjelujući u “smrtonosnom plesu” sa zvijezdom. Rezultat je nastanak veće crne rupe. Otkriće označava novu eru astronomije u kojoj umjetna inteligencija pomaže otkrivati rijetke kozmičke događaje. Bug

Ovoga ponedjeljka bit će moguće uživo pratiti otkrivanje prvih snimki opservatorija Vera C. Rubin, čiji teleskop ima najveći CCD senzor u povijesti i prikupljat će više podataka od svih ostalih teleskopa zajedno. Od 17 sati po našem vremenu uživo će biti moguće pratiti premijerno otkrivanje prvih snimki opservatorija Vera C. Rubin. “Prvo svjetlo” najmoćnijeg zemaljskog teleskopa na svijetu velik je događaj, a dolazi više od deset godina nakon početka gradnje opservatorija, koji se nalazi na planini Cerro Pachon u čileanskim Andama, na nadmorskoj visini od 2.672 metra. Bug

Astronomi su otkrili galaksiju J0107a, nastalu prije 11,1 milijardu godina, koja zapanjuje sličnostima s Mliječnim putem, ali ju masom i brzinom formiranja zvijezda daleko nadmašuje. Uz pomoć teleskopa ALMA i James Webb, utvrđeno je da je J0107a 10 puta masivnija i stvara zvijezde 300 puta brže od naše galaksije, unatoč tome što je kompaktnija. Ovo otkriće mijenja dosadašnje spoznaje o ranoj evoluciji galaksija. HRT

Hubble je 1929. dokazao da se svemir širi, potvrđujući ranije ideje Fridmana i Lemaîtrea, unatoč Einsteinovom početnom skepticizmu. Kasnije otkriće ubrzanog širenja svemira dovelo je do ponovnog uvođenja kozmološke konstante, koju je Einstein prvotno odbacio. Najnovija opažanja DESI-ja pokazuju da se ubrzanje širenja svemira usporava, što postavlja nova pitanja o prirodi tamne energije. Očekuju se daljnje potvrde od opservatorija Euclid i Vera Rubin, dok astronomi nastavljaju prepravljati kozmološke knjige. Dario Hrupec za Bug

Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Neptun i Uran vidjet će se istovremeno, poredani u spektakularan, skladan niz koji je poznat kao veliko planetarno poravnanje. Mjesec će biti mlad, tek mali srpić ispod Saturna nisko na horizontu. Ovakav događaj izuzetno je rijedak i neće se ponoviti sve do 2040. godine. Posebno je rijetko to što će se planetima pridružiti Merkur koji je često preblizu Suncu ili je ispred ili iza njega tako da se ne može vidjeti. Najbolje vrijeme za promatranje ovog fenomena bit će neposredno nakon zalaska Sunca, naravno, ako i gdje bude vedro. Preporučuje se pronaći mjesto s otvorenim pogledom na zapadni horizont, daleko od svjetlosnog zagađenja gradskih područja. No, najbolji je doživljaj teleskopom u zvjezdarnici. Index

U manje od godinu i pol dana zvjezdarnica koja je niknula na prostoru nekadašnje vojarne postala je jedna od najvećih turističkih atrakcija u Križevcima. Najnovija je i najmodernija to zvjezdarnica u Hrvatskoj i jedna od njih samo pet koje su otvorene na stalnoj osnovi i koje građani mogu slobodno posjetiti. Tamo se nalazi i najveći teleskop u Hrvatskoj otvoren za javnost i ondje mogu doći i veće grupe i do dvadesetak ljudi, koliko ih se može smjestiti u kupolu u kojoj je smješten teleskop. Osnovna namjena nam je popularizacija astronomije, prirodoslovlja i znanosti i nemamo ambiciju da zvjezdarnica bude istraživačka jer bi tada kriteriji bili sasvim drugačiji. Morali bismo je napraviti na nekom izoliranom mjestu, a nama je od početka bila ideja da bude u gradu i dostupna što većem broju ljudi – rekao je voditelj projekta Andrej Dundović za Podravski. U planu je izgradnja planetarija, čime bi Križevci zbilja postali hrvatski centar za svemir.

Članovi Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode iz Križevaca odgovaraju na pitanja postavljena na društvenim mrežama. Na pitanje nalazi li se izvan svemira antimaterija odgovorio je dr. rer. nat. Andrej Dundović. Ovaj institut možete pratiti i na Youtube-u.