Prosto nismo svesni koliko je naš svakodnevni život već manipulisan i regulisan digitalnim algoritmima koji nas, u izvesnom smislu, poznaju bolje od nas samih i nameću nam naše „slobodne“ odluke. Drugim rečima, da podsetim na dobro poznatu scenu iz crtanih filmova (mačka hoda iznad provalije i pada tek kad pogleda dole i shvati da nema tla pod nogama), mi smo kao mačka koja odbija da pogleda dole.
Očigledan je naredni korak posle interakcije između čoveka i digitalne mašine: direktne interakcije između botova, koje postepeno čine ogromnu većinu interakcija. Često ponavljam vic kako bi danas, u eri digitalizacije i mehaničkih dopuna našim seksualnim praksama, izgledao idealan seksualni čin: moja ljubavnica i ja na sastanak donosimo električni dildo i električni vaginalni otvor, koji vibriraju kada se uključe. Stavljamo dildo u plastičnu vaginu i pritiskamo dugmad tako da dve mašine zuje i izvode čin za nas, dok mi možemo na miru da porazgovaramo uz šolju čaja, svesni da mašine obavljaju našu superego dužnost da uživamo.
Zar se nešto slično ne dešava sa akademskim objavljivanjem? Autor koristi ChatGPT da napiše akademski esej i predaje ga časopisu, koji koristi ChatGPT za recenziju. Kada se esej pojavi u akademskom časopisu sa „slobodnim pristupom“, čitalac koristi ChatGPT da pročita esej i izvede kratak rezime – dok se sve to dešava u digitalnom prostoru, mi (pisci, čitaoci, recenzenti) možemo da radimo nešto prijatnije, da slušamo muziku, meditiramo i tako dalje. Slavoj Žižek za Peščanik
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Studija istraživača s Cambridgea i Hebrejskog sveučilišta testirala je ChatGPT-ovo rješavanje Platonovog zadatka udvostručenja kvadrata. Umjesto klasičnog geometrijskog rješenja, AI je prvo posegnuo za algebrom. Na Sokratovski vođena pitanja odgovarao je kao učenik, griješeći i improvizirajući, ali naposljetku prepoznao izvorno rješenje. To pokazuje da AI ne samo “izvodi znanje”, već i “uči” kroz dijalog. Autori naglašavaju važnost poticanja kritičkog promišljanja pri radu s AI-em, kako bi učenici razvijali razumijevanje, a ne samo prihvaćali gotova rješenja. Bug
U samo dvije godine, ChatGPT je iz temelja promijenio način rada, učenja i kreativnosti. S preko 250 milijuna korisnika tjedno, postao je nezaobilazan alat za generiranje sadržaja, rješavanje problema i automatizaciju. Iako briljira u prilagodbi i jednostavnosti, suočava se s izazovima poput konkurencije, etike i kontekstualnih ograničenja. Uz nove funkcije poput multimodalnog unosa, AI alate čeka svijetla budućnost. Stručnjaci naglašavaju važnost odgovornog korištenja i edukacije, predviđajući da će AI postati standardan dio našeg profesionalnog i privatnog života – baš poput Worda i Excela, samo s dozom futurizma. Lider
Elon Musk u tužbi protiv OpenAI, tvorca ChatGPT-a, tvrdi da je prekršio načela na koja je pristao kada je pomogao u osnivanju 2015. godine. U tužbi tvrdi da je tvrtka odstupila od svoje izvorne neprofitne misije otvorenog koda. Umjesto pokušaja da se radi na dobrobiti čovječanstva, kažu, sve je usmjereno na maksimiziranje profita velikog ulagača – tvrtke Microsoft. Musk ističe da je tužba pokrenuta kako bi se tvrtka prisilila vratiti se svojoj misiji te tvrdi da nije riječ o pohlepi za novcem, već o zaštiti prvotne svrhe tvrtke. (Bug)
Kao velika većina alata koji prikupljaju podatke s interneta, i OpenAI ima svog bota koji gmiže po webovima neometano. Neki SEO stručnjaci smatraju da bi ChatGPT bot trebalo blokirati dok god OpenAI ne krene prikazivati izvore s kojih je uzimao podatke. Važno je pritom znati kako zapravo funkcionira GPT – on stvara svoj sadržaj prema dostupnim mu informacijama, ne kopira doslovno ono što nađe, a pretražuje zaista veliki broj izvora. Blokirati ChatGPT Bot čini se kao suvisla odluka, pogotovo ako ste aktivni kreatori sadržaja online, no s druge strane upravo mu pristup što većem broju stranica garantira kvalitetu koju zapravo ima i daje prostora za napredak. Netokracija
OpenAI već radi na GPT-5 botu, a ključ za postizanje što veće kvalitete odgovora jest prikupljanje informacija i “treniranje” tog modela na još većem broju tekstova. Do sada je GPT-4 treniran na više od bilijun riječi prikupljenih iz knjiga, s weba, društvenih mreža i ostalih otvorenih izvora. Nasljednik će to morati značajno premašiti, pa su u OpenAI-ju pokrenuli novi internetski bot, crawler nazvan GPTBot. Namjena mu je prikupljati podatke, tj. redom “čitati” dostupne mu sadržaje, kako bi unaprijedio buduće jezične modele. Međutim, sve ostalo što je dostupno na javnom webu, podložno je korištenju za svrhe treniranja jezičnog modela. Nije to, jasno, svima prihvatljivo, pa je OpenAI objavio i način kako spriječiti njihovog bota u pristupanju podacima. Pristup će se moći ograničiti unošenjem koda u root direktoriju web stranice. Bug