Vrhovni sud pokušao je naći kompromis i to debelo u korist banaka. Ako ovako ostane, banke će proći skoro potpuno lišo. “To nije sudska odluka, to je politička, zločinačka odluka koja ide u korist lopovima”, kazao je Goran Aleksić iz Udruge Franak. Premda ni iskusnim odvjetnicima nije lako iščitati što je Vrhovni sud zapravo odlučio, iz reakcija dviju strana jasno je da zadovoljnije mogu biti financijske institucije. Nakon cjelodnevne rasprave odlučeno je tek da korisnici koji su konvertirali kredite u eure imaju pravo na isplatu zateznih kamata, što bi, smatraju suci, trebao biti određeni kompromis između maksimalističkih zahtjeva potrošača i negiranja bilo kakve odgovornosti, što je stav banaka. Jedino je za tu odluku glasala većina sudaca (13 od 20 prisutnih). Prema njoj, potrošač ima pravo “na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koje je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita”. Novosti

Glavni rezultati presude Ustavnog suda o kreditima u francima:

1. 125.000 potrošača koji su imali CHF kredit bilo koje vrste, bilo stambeni, bilo za motorno vozilo, bilo hipotekarni, bilo nenamjenski kredit bez hipoteke, imaju pravo na temelju privatnih tužbi dobiti sve preplaćene anuitete zbog rasta kamata i rasta tečaja CHF u njihovim kreditima.

2. 70.000 ljudi koji nisu konvertirali CHF kredite trebaju bez ikakvih čekanja i kalkulacija tužiti banke i sudski zatražiti preplaćene iznose kredita. Sa zateznim kamatama banke im duguju oko 10 milijardi kuna. Ipak, 55.000 ljudi koji su konvertirali kredite trebaju pričekati na odluku Suda EU po predmetu C-567/20, nakon čega će nedvojbeno biti utvrđena prava potrošača nakon konverzije CHF kredita.

3. Svakome tužitelju pripada između 50% i 80% kunskog iznosa realiziranog kredita.

Velika pobjeda jednog Splićanina: banka mu mora vratiti 138.000 kuna preplaćenih kamata

Presudom Vrhovnog suda u slučaju ‘švicarac’ omogućeno je tisućama korisnika kredita u švicarskom franku, koji su iskoristili mogućnost konverzije i na taj način već dobili obeštećenje za preplaćeni iznos zbog rasta tečaja franka, da sudskim putem traže dodatno obeštećenje za preplaćene kamate. Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa: Cilj je svake odluke Vrhovnog suda da se ujednači sudska praksa. Svaka odluka koja rješava neko pravno pitanje otvara put da se takva praksa primjenjuje i na nižim sudovima. HRT. Šanse za uspjeh tužbi analizira Tportal. I još Šanse da dobijete spor su 100%

Možda vam je u ovim danima nogometne ekstaze ispod radara prošla važna presuda Visokog trgovačkog suda o ništetnosti valutne klauzule za švicarce, ali Goran Vojković ističe važnost tog događaja: Ono što je važno: i u Hrvatskoj se počelo događati da pravomoćne presude dobivaju obični građani nasuprot sustava, dužnici nasuprot gotovo svemoćnih banaka. Pravosudni sustav je odradio svoje i ovoga puta nije stao na stranu banaka. Ulijeva li to neku novu nadu za budućnost? Svakako. [expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]Temelj funkcioniranja svake države je osiguravati vanjsku sigurnost (vojska), unutarnju sigurnost (policija) i sigurnost imovine pojedinca (pravosuđe). Država koja to osigurava funkcionira. Država koja to nema, ne funkcionira. Sudu treba čestitati na objektivnosti, čelnicima Udruge Franak na preciznoj, sustavnoj pravnoj borbi (umjesto u nas uobičajenog kukanja političarima te patničkih izjava medijima), a bankama: čujte, kockali ste se, a u kockanju se ponekad i izgubi.[/expand]

Općinski sud u Osijeku donio je prvu presudu za preplaćene kamate u jednome kunskom kreditu bez valutne klauzule, prema kojoj Addiko banka mora tužiteljici isplatiti gotovo 55 tisuća kuna plus zatezne kamate te ističu da je ta presuda ohrabrenje za podizanje privatnih tužbi svim dužnicima kojima su se kamate mijenjale odlukom banaka. Udruga Franak donosi kopiju presude. Udruga poziva sve dužnike koji su prije 1. siječnja 2013. ugovorili kredite s promjenjivom kamatnom stopom da im se jave, moguće su nove tužbe. Novi list

Kaznene prijave Udruge Franak protiv osam banaka te guvernera HNB-a Željka Rohatinskog i Borisa Vujčića s 1.4. odlaze u zastaru, upozorava Udruga, a DORH ništa ne čini po tom pitanju, iako bi država tim postupkom, kako su izračunali u Franku, mogla uprihoditi od devet do 25 milijardi kuna čime bi se, predlažu, mogle otkupiti MOL-ove dionice u Ini. Novi list

Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Udruzi Franak podatke o tome koje su banke prekršile Zakon o konverziji, što je povijesna presuda Visokog upravnog suda, koji je bio odbio tužbu HNB-a za poništavanje rješenja povjerenice za informiranje, ocjenjuje udruga Franak. Oni su tražili informcije o tome koje je nezakonitosti HNB utvrdio prilikom konverzije kredita u švicarskim francima, koje je postupke protiv banaka poduzeo HNB, koje prekršajne postupke, protiv kojih banaka. Dnevnik.hr

Udruga Franak uputila je otvoreno pismo Visokom prekršajnom sudu.”Tražimo da bez odgode informirate javnost je li Visoki prekršajni sud zauzeo pravno stajalište u vezi s presudama prekršajnih sudova kojima se banke kažnjavaju uslijed neugovaranja fiksnih kamatnih stopa s dužnicima. Ovo pitanje ima izuzetnu društvenu važnost, a kažnjavanje banaka može u državni proračun donijeti od 9 do 25 milijardi kuna (navodno ima ukupno najmanje 100.000 prekršaja), što je potpuno opravdano, pogotovo ukoliko je činjenično stanje takvo da banke nisu ugovorile ono što su po ZPK-u morale ugovoriti”, piše između ostalog u njihovom priopćenju. H-alter

Živi zid, Lovrinović i Udruga Franak idu zajedno na izbore