Novi Zakon o potrošačkim kreditima spaja Zakon o stambenom potrošačkom kreditu i zakon koji regulira ostale kredite kako bi sustav bio pregledniji. Iz Ministarstva financija kažu kako zakon prenosi europsku direktivu i pooštrava nadzor nad kreditiranjem. Hrvatska narodna banka postaje središnje nadzorno tijelo, a nelicencirani zajmodavci bit će prijavljeni DORH-u. Cilj je bolje zaštititi građane, spriječiti prezaduženost i uvesti preventivno savjetovanje o dugu. Uvodi se i “pravo na zaborav” za osobe koje su završile onkološko liječenje prije više od 10 godina, čiji se podaci više ne smiju uzimati u obzir pri kreditiranju. Poslovni

Istraživanje ekonomista Europske središnje banke upozorava da bi rast upotrebe stablecoina mogao potaknuti klijente na povlačenje depozita iz banaka, što bi povećalo troškove financiranja i smanjilo kreditiranje realnog gospodarstva. Iako depoziti u eurozoni iznose oko 17 bilijuna eura, a globalno tržište stablecoina oko 300 milijardi dolara, veći je problem dominacija dolarskih stablecoina. Njihova šira upotreba u Europi mogla bi oslabiti utjecaj ECB-a na likvidnost i kamatne stope. Autori pozivaju na strožu regulaciju i jači nadzor kako bi se smanjili financijski rizici. Mreža

Prema istraživanju RE/MAX Europe, čak 75 posto Europljana s hipotekarnim kreditima moralo je smanjiti životne troškove kako bi mogli otplaćivati rate, dok se samo četvrtina nije ničega odricala. Najbolje stoje Nizozemska i Litva, a najteža situacija je na Malti, u Rumunjskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Italiji i Hrvatskoj. Građani se najčešće odriču izlazaka, putovanja i luksuznih proizvoda, dok su u siromašnijim zemljama ugrožene i osnovne potrebe. Kao ključni problem ističu se visoki režijski troškovi. Euronews, tportal

HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima) centralna je baza podataka o kreditima, karticama i dugovanjima građana. Provjera vlastitog Osobnog kreditnog izvještaja jednostavan je postupak koji može spriječiti neugodna iznenađenja pri podnošenju zahtjeva za kredit. Izvještaj pokazuje sve obveze, urednost otplate i kašnjenja, a banke ga koriste za procjenu sposobnosti zaduženja. Stručnjaci savjetuju da se provjera napravi prije pregovora s bankom jer se potencijalni problemi mogu riješiti unaprijed. Redovitom otplatom i podmirenjem dugova kreditna povijest se postupno popravlja, čime raste i šansa za odobrenje kredita. Lider

Od 1. srpnja HNB je uveo strožu metodologiju procjene kreditne sposobnosti, što smanjuje maksimalne iznose stambenih kredita, posebno za plaće iznad 1600 eura. Primjerice, s plaćom od 2000 eura kredit je pao sa 250.000 na 200.000 eura. Banke nude rješenja poput moratorija i refinanciranja, a 20% kredita i dalje ide po starim pravilima. Kamate su, nakon rasta zbog inflacije, sada oko 3–3,1%. Stručnjak za kreditno posredovanje Dražen Horvat očekuje usporavanje gotovinskih kredita, dok za stambene ostaje optimističan. N1

Umirovljenici u Hrvatskoj, unatoč niskim mirovinama i visokom riziku od siromaštva, mogu podići nenamjenske potrošačke kredite. Većina banaka ima posebne uvjete – ograničene svote (od 250 do 10.000 eura), fiksne kamatne stope (5–6,9%) te maksimalnu dob korisnika (najčešće do 70 ili 78 godina). Rok otplate kreće se od 1 do 7 godina. Banke traže odrezak od mirovine, a rad uz mirovinu nije svugdje dodatna prednost. Uvjeti variraju – stoga valja pažljivo usporediti ponude. tportal

Od 1. srpnja Hrvatska narodna banka uvela je stroža pravila za odobravanje kredita. Mjesečna rata stambenog kredita ne smije prelaziti 45 % primanja, a kod nenamjenskih 40 %. Kredit više ne može pokriti cijelu vrijednost nekretnine – najviše 90 %. Građani moraju imati više vlastite ušteđevine jer dodatno zaduživanje više nije opcija. Najviše su pogođeni oni s višim primanjima. Ipak, banke mogu odstupiti od pravila za dio klijenata. Cilj mjera je smanjenje rasta zaduženosti, uz zadržavanje stabilnih kamatnih stopa. Index

Hrvatska narodna banka postrožila je uvjete kreditiranja zbog zabrinutosti oko rasta gotovinskih kredita. Građani će za stambene kredite smjeti izdvajati do 45%, a za gotovinske do 40% svojih primanja. Banke mogu odstupati od pravila za 20% stambenih i 10% gotovinskih kredita. Ograničen je i iznos kredita u odnosu na procjenu nekretnine na 90%. Mjere će posebno pogoditi srednji sloj građana, dok HNB strahuje od rizika neurednog otplaćivanja. Banke, s druge strane, tvrde da ne vide veće probleme s naplatom kredita. Kritičari ističu da se urednim dužnicima otežava zaduživanje zbog manjeg broja neurednih. Lider

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je uvođenje novih mjera kako bi se usporio nagli rast potrošačkih kredita, a time i smanjio rizik za građane i financijsku stabilnost. Od 1. travnja uvode se ograničenja na omjer duga i dohotka (45% za stambene, 40% za gotovinske kredite), kao i pravilo da vrijednost stambenog kredita ne smije prelaziti 90% vrijednosti nekretnine. Iako će promjene najviše osjetiti budući korisnici kredita, HNB tvrdi da je mjera preventivna i potrebna kako bi se izbjegle buduće financijske krize. Index

Talijanska banka prima kolutove sira kao zalog za kredit