Prava ljepota Mozambika krije se na otocima, tako kažu, mi ne znamo jer nismo bili, ali sudeći po slikama izgleda lijepo i ne previše napučeno turistima. Jedan otoka je i Ibo, na kojem su Portugalci ostavili dubok trag. I Njemačka ima svoj otok – Sylt je najveći i najsjeverniji iz skupine frizijskih otoka, a krasi ga dugačka pješčana plaža. Pun kufer piše o još nekoliko otoka koje bi bilo divno posjetiti.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Šibenski arhipelag skriva čarobne otoke koji nude mir, tradiciju i autentičan Mediteran bez gužve i glamura. Zlarin očarava koraljima i ekološkim načinom života, Prvić spaja tišinu i genijalnost Fausta Vrančića, dok vas Žirje vraća u prošlost automobilima iz druge ere i netaknutom prirodom. Ovi otoci su savršeno utočište za one koji žele bijeg od svakodnevice, dozu lokalnog šarma i more bez selfija s jahti. Putni kofer
Vlasnici preferiraju anonimnost, a zainteresiranim kupcima pristupa se direktno. Na hrvatskom se tržištu prodaje određeni broj otoka, ali nisu svi poželjni za kupnju. Klijentima nisu baš svi dostupni otoci interesantni zbog nepovoljnih zakonskih pravila, ali i zato što traže mir, osamljenost i privatnost, željeli bi cijeli otok za sebe bez kućica, restorana i privezišta, a to je iznimno teško pronaći. Gradnja na takvim otocima je otežana, posebno ako već ne postoji kakva ruševna. Moguća je isključivo renovacija ili rekonstrukcija unutar postojećih gabarita. Otoci koji su u privatnom vlasništvu nerijetko su obiteljski posjedi, što znači da vlasništvo nije uknjiženo samo na jednu osobu, već na pet, desetak ili više vlasnika. Drugim riječima, to je velika otegotna okolnost prodaji. Ako je, pak, otok u vlasništvu države, to najčešće nije na prodaju, već se daje na koncesiju. Forbes
U Njemačkoj su od jučer pred sudom u Hamburgu, prvi put u povijesti, male otočne države u sporu su protiv velikih zagađivača oceana zbog posljedica zagađenja i klimatskih promjena kojima su izložene. Tijekom dvodnevne rasprave, otočne države, među kojima su Bahami, Tuvalu, Vanuata, Antigva i Barbuda, zahtijevat će od Međunarodnog suda za pravo mora (Itlos) da proglasi emisije stakleničkih plinova, koje je apsorbirao morski okoliš, onečišćenjem i da time natjera zemlje koje su veliki zagađivači na određene promjene. Ocean apsorbira čak 25% emisija ugljikova dioksida, zadržava 90% topline prouzročene tim emisijama i proizvodi polovicu svjetskog kisika. Razina mora opasno raste i prijeti potapanjem otoka, ekstremne vremenske nepogode svake su godine sve intenzivnije, a morski i priobalni ekosustavi umiru jer more postaje toplije i kiselije. Green
Najpoznatiji su oni na Jarunu i Bundeku. No, Savu kakva je bila nekad danas u Zagrebu možete vidjeti tek na krajnjim zapadnim i istočnim točkama grada: pod Podsusedskim mostom ona je brza i divlja, a na istoku kod jezera Savica – koja su jedini sačuvani živi rukavac Save, ona je razlivena i močvarna. Na Savi je bilo više otoka, a sjećanje na njih danas čuva uglavnom toponimija. Savska Opatovina, otok Vučak kod Prečkog, Zaprudski otok… njih više nema. Noviji plan regulacije Save iz 19. stoljeća predvidio je više otoka koji bi bili premreženi mostovima. I park Maksimir ima svoj arhipelag. Postoji i Rivijera Lučko, dok je “pravih” otoka, iako bezimenih, čak pet. Pun kufer
Nema straha na našim otocima, tko god želi bespravnu građevnu nagrdu, šaku u oko, može je posaditi gdje god poželi. Neprijavljene šoltanske luksuzne vile s bazenima za iznajmljivanje na poljoprivrednim zemljištima, uzurpacija obale i bespravni muli s Lastova, nelegalne grandiozne kućerine na izoliranim brdskim imanjima, a evo i zanimljive supetarske novotvorbe: kamp-kućice u prvom redu do mora, koja je brzom reakcijom čelnika grada eliminirana prije nego što je postala trend. Tu su i hvarske alatnice nelegalno pretvorene u lijepe kuće, zidovi kao ograde privatnih plaža… Ima li tome više kraja? Nema, ako imaš love i obraza za divljaštvo, tada na Divljem zapadu našeg škoja, a isto je tako i na kopnu, možeš raditi što god ti padne na pamet. Čelnici gradova i općina srednjodalmatinskog otočja kažu: “Šaljite nam bagere na Brač, Šoltu, Hvar, Lastovo. Šaljite odmah ako ste s Istrom gotovi!” Slobodna
Otkriće novih otoka bilo je moguće zahvaljujući naprednoj tehnologiji LIDAR-a, koji je korišten za mapiranje područja u blizini Japana. Kada je LIDAR korišten za mapiranje područja oko Japana, otkriveno je da postoje mnogi otoci koji nisu bili vidljivi na konvencionalnim kartama. Mnogi od tih otoka su vrlo mali, ne veći od nekoliko metara, ali postoje i veći otoci koji bi mogli imati važne posljedice za znanost i zaštitu okoliša. Važno je napomenuti da ova otkrića nisu potpuno novi otoci. Umjesto toga, oni su bili skriveni ispod površine vode i bili su poznati lokalnom stanovništvu. Neki od njih mogu biti važni za životinjske vrste koje žive u ovom području, uključujući ptice, sisavce i morske životinje. Green
Ovi otočići, od kojih je većina slabo naseljena i ne toliko posjećena, savršeni su za vožnje brodom, duge šetnje, prekrasne plaže. 24 sata je odabrao 15: Lopud, Sveti Nikola, Veliki Brijun, Susak (na slici), Silba, Kornat, Šolta, Sveti Klement, Biševo, Proizd, Levan, Iž, Sveti Grgur, Prvić i Lokrum.
Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj trenutno ima 1244 velikih, i nešto manjih otoka. Od ove velike brojke nisu svi naseljeni, stanovnika ima samo na njih 67. RTL
BALJENAC je mali otok u Jadranu, smješten uz dalmatinsku obalu Hrvatske. Iako se nalazi samo oko 34 ari (14 hektara) u području, sadrži mrežu od otprilike 14 milja (23 km) niskih kamenih zidova što ga vizualno odozgo čini u obliku otiska prsta.
43.703199°, 15.727591° pic.twitter.com/Bp1iKvQdy1— Ante 🖖 (@forcebook) June 6, 2021
Nakon dva desetljeća, Sabor je donio novi zakon o otocima koji treba osigurati uvjete za demografsku i gospodarsku revitalizaciju otoka
Sa konferencije o turizmu na otocima u Veloj Luci: Hrvatska bi od zdravstvenog turizma mogla zarađivati milijardu eura, te zaposliti dodatnih 2000 ljudi