Knjiga “Silent Spring” Rachel Carson, objavljena još 1962., razotkrila je razornu štetu pesticida, posebno DDT-a, na okoliš i zdravlje ljudi. Spoj znanstvene preciznosti i društvene kritike razbio je mit o bezopasnoj kemijskoj zaštiti i kemijsku industriju gurnuo u defanzivu. Unatoč teškoj bolesti, Carson je ustrajala, a knjiga je potaknula promjene javnog mnijenja, kongresne istrage, osnivanje EPA-e i zabranu DDT-a u SAD-u. Šezdeset godina kasnije ostaje temelj modernog ekološkog pokreta i primjer kako riječi mogu mijenjati politiku i povijest. Agroklub

Iako Hrvatska postupno povećava površine pod ekološkom proizvodnjom, stvarna ponuda domaće eko hrane ostaje minimalna. Većinu “eko” hektara čine krški pašnjaci i ekstenzivni voćnjaci bez prinosa, dok pravih proizvođača povrća, mesa i mlijeka kronično nedostaje. Mnogi ulaze u sustav radi potpora, a izlaze zbog birokracije, nedostatka tržišta i slabe motivacije. Potrošači pak nemaju povjerenja u oznake, pa je potražnja slaba. Rezultat: statistike izgledaju pristojno, ali police i tržnice – gotovo prazne hrvatskih eko proizvoda. Agroklub

Film “Kiss the Ground” autora Josha Tickella i Rebecce Harrell Tickell istražuje kako obnova tla može pomoći u smanjenju emisija ugljičnog dioksida te zagovara regenerativne metode koje mogu obrnuti ovaj proces. No, film se bavi i drugim temama, poput negativnog utjecaja kemijskih pesticida i umjetnih gnojiva na bioraznolikost i kvalitetu tla te povezanosti zdravlja tla s globalnim ekološkim problemima, uključujući dezertifikaciju, poplave i eroziju. Pozitivne kritike o filmu govore kako uspješno predstavlja kompleksne ekološke teme na način koji je razumljiv i zanimljiv široj publici, a pritom je i lijepo snimljen. S druge strane, neki kritičari smatraju da film pojednostavljuje kompleksnost klimatskih promjena i ne nudi dovoljno dokaza o tome koliko regenerativna poljoprivreda može smanjiti emisije CO2. Agroklub

Talijani su europski prvaci ekološke poljoprivredne proizvodnje

Pod nedavno donesenom mjerom „Mehaničkog uništavanja korova unutar redova višegodišnjih nasada“ ističe se kako nije dozvoljena upotreba motike, koja je, dodajmo, osnovni alat u obradi zemlje još od antičkih vremena. Ideja samih mjera je u načelu razumljiva, a ona se tiče smanjenja upotrebe pesticida i motiviranja poljoprivrednika da korove uklanjaju mehanički umjesto da “špricaju”. Međutim, pritom je mehaničko uklanjanje protumačeno kao „mehanizirano“. Upravo zbog toga nova je odredba, pretpostavlja se, samo vjerojatno rezultat lošeg prijevoda. Drugi je problem da se time pogoduje velikim proizvođačima, dok se obeshrabruju mali. Podravski

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske pristupilo je izradi Nacionalnog plada razvoja ekološke poljoprivrede u suradnji s tvrtkom Ernst & Young Savjetovanje d.o.o. Riječ je, navode, o strateškom dokumentu od nacionalnog značaja kojim će se utvrditi smjer razvoja ekološke poljoprivrede. Prikupljeni podaci će se koristiti za utvrđivanje stanja sektora u Republici Hrvatskoj, odnosa ekološkog i konvencionalnog načina proizvodnje te će služiti kao važan izvor informacija za definiranje budućih mjera. Inače, podsjećaju, ekološki proizvod je onaj koji sadrži 95 posto ili više eko sastojaka. Pojavljuje se u raznim nazivima organic, bio, eco te posjeduju certifikat. Anketu možete ispuniti ovdje. Agroklub

Hrvatska će izgubiti četrdesetak milijuna kuna već odobrenih sredstava iz fondova Europske unije ukoliko do listopada Glavnoj upravi za poljoprivredni razvoj Europske komisije ne pruži uvjerljive dokaze da nije bilo zloupotrebe u raspolaganju novcem odobrenim za mjeru 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i mjeru 11, Ekološki razvoj. O tome nema ni slova na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, piše Telegram. Među primjedbama koje se navode spominje se i kako je tijekom revizije na terenu ustanovljen niz problema s certifikacijom ekološke proizvodnje.

Prošle se godine u Hrvatskoj ekološkom proizvodnjom bavilo 3.546 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, što je 485 proizvođača ili 16% više u odnosu na godinu ranije. Slično se povećane i poljoprivredne površine u ekološkoj prozvodnji – za 17.800 hektara hektara ili 23% na 93.594 hektara. Koke su snijele 110% više eko-jaja, njih 246.890 komada, a najveći postotak je porast broja ekološki uzgojene stoke – 562%, iako apsolutne brojke nisu tako velike – to je bilo 1.500 grla više. Poslovni

Ekološki uzgoj poljoprivrednih proizvoda u EU se krajem 2015. godine odvijao na više od 11 milijuna hektara, što je 21 posto više nego u 2010., podaci su Eurostata, koji pokazuju i da je najveći porast tih površina u tome razdoblju ostvarila Hrvatska. U 2010. u Hrvatskoj se ekološki uzgoj hrane odvijao na 16.000 hektara, a u 2015. na gotovo 76.000 hektara ili čak 377 posto više. Znatan rast površina pod ekološkim uzgojem hrane zbio se u tom razdoblju i u Bugarskoj, za 362 posto, potom u Francuskoj, za 61 posto, Irskoj, za 53 posto, Litvi, za 49 posto i Cipru, 48 posto. Agrobiz.hr

Udio ekološke proizvodnje u hrvatskoj poljoprivredi trećina je količine u EU. No zanimanje raste. Ponajprije zato što je država napokon donijela pravilnik koji malim gospodarstvima omogućava preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina na kućnom pragu, ali i lokalnom tržištu, čime je proizvođače hrvatskih sela izjednačila s onima u Uniji. Kako je najbolji model ekološke proizvodnje na selu onaj mješoviti, papirologije vezane za certificiranje ima mnogo. Uz to je i skupa, što mnoge odvraća od ekološke poljoprivrede, piše HRT.