Izvješće Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pokazuje da je Hrvatska od 1990. gotovo prepolovila emisije glavnih onečišćujućih tvari u zraku. Najveći pad zabilježen je kod sumporovog dioksida, čije su emisije smanjene za više od 97 posto, dok su znatno smanjeni i dušikovi oksidi, hlapivi organski spojevi, amonijak i PM2,5 čestice. Napredak je rezultat regulatornih mjera, tehnološkog razvoja i usklađivanja s europskim standardima. Ipak, ostvarenje strožih ciljeva do 2030. bit će izazovno, osobito u sektorima prometa, poljoprivrede i kućnih ložišta. Klikaj

Nova studija objavljena u časopisu GeoHealth pokazuje da bi desetpostotno smanjenje emisija sitnih čestica PM2.5 na sjevernoj hemisferi moglo spriječiti oko 513.700 prijevremenih smrti godišnje i donijeti zdravstvene koristi vrijedne 1,2 bilijuna dolara. Najveći zdravstveni teret dolazi iz poljoprivrede, posebno zbog emisija amonijaka, zatim iz kućanstava te industrije i energetike. Istraživanje naglašava da zagađenje ne poznaje granice te da su za učinkovite mjere nužne međunarodna i međusektorska suradnja. Klikaj

Onečišćenje zraka i dalje je ozbiljan zdravstveni rizik u Hrvatskoj, osobito zbog lebdećih čestica PM10 i benzo(a)pirena u kontinentalnim i industrijskim područjima poput Zagreba, Siska, Slavonskog Broda i Kutine, ponajviše zimi zbog ložišta i prometa. Prekoračenja prizemnog ozona bilježe se u većim aglomeracijama, dok je priobalje uglavnom pošteđeno. Iako se kvaliteta zraka od 2013. postupno poboljšava, napredak je prespor. Dugotrajna izloženost finim česticama 2023. se povezuje s oko 2886 prijevremenih smrti. Večernji

S početkom sezone grijanja Slavonski Brod bilježi alarmantno visoke koncentracije PM2.5 čestica, što ga čini najzagađenijim gradom u EU. Glavni uzroci su teretni i gradski promet, industrija, kućna ložišta te termoelektrane u BiH. Zimske temperaturne inverzije dodatno pogoršavaju situaciju. Stanovnicima se preporučuje smanjenje aktivnosti na otvorenom, korištenje pročišćivača zraka i povećanje urbanog zelenila, pri čemu livadna kadulja pokazuje iznenađujuće dobre rezultate u pročišćavanju zraka. N1

U 2021. godini, 19 milijuna od ukupno 56 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu bilo je povezano upravo s te četiri industrije. Duhan je na vrhu popisa kao najsmrtonosniji proizvod te je odgovoran za 16% svih smrti u 2021. godini (više od devet milijuna ljudi). Zbog konzumacije alkohola godišnje umire 2,44 milijuna ljudi. To je 4,3% svih smrtnih slučajeva. Prehrambeni rizici uzrokovali su 5,4% svih smrtnih slučajeva u svijetu, odnosno više od tri milijuna ljudi. Najviše smrti povezano je s prehranom bogatom solju i prerađenim mesom, osobito u Europi. Zagađenje zraka fosilnim gorivima uzrokovalo je oko 4,5 milijuna smrti u 2021., što čini između 5 i 8% svih globalnih smrtnih slučajeva. N1

Hrvatska je peta zemlja u EU po smrtnosti uzrokovanoj onečišćenim zrakom. Glavni onečišćivači su lebdeće čestice, dušikov dioksid i prizemni ozon. Zagreb je često među gradovima s lošom kvalitetom zraka, osobito zimi. Onečišćenje zraka uzrokuje brojne zdravstvene probleme, uključujući kardiovaskularne bolesti, moždani udar i rak pluća. Preporuča se pratiti indeks kvalitete zraka, izbjegavati boravak na otvorenom kada je onečišćenje visoko, koristiti maske N-95/FFP2 i održavati higijenu. Savjeti

Zrak u Zagrebu opet je opasan za zdravlje s AQI indeksom iznad 150. Glavni krivci su mala kućna ložišta i prekogranično zagađenje. Iako se kvaliteta zraka dugoročno poboljšava, problem ostaje ozbiljan jer onečišćenje zraka godišnje ubije više ljudi nego cigarete. Grad i država planiraju mjere poput energetske obnove zgrada, modernizacije prometa i javnog prijevoza i poticanja obnovljivih izvora energije. Zagreb uvodi senzore za bolji nadzor i provodi edukaciju građana. EU direktiva s novim standardima do 2030. ključna je za daljnji napredak. Index… problem komentiraju i na Forumu.

U Europi prema procjenama Europske agencije za okoliš od istog uzroka umre oko 300.000 stanovnika. Čak 96 posto Europljana koji žive u gradovima izloženo je koncentracijama lebdećih čestica koje su iznad razine definirane u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. U 2023. pod najvećim pritiskom onečišćenja zraka lebdećim česticama kod nas bili su Zagreb, Slavonski Brod, Sisak i Kutina. Jedan od glavnih izvora onečišćenja zraka je promet. U ljetnim mjesecima to nije toliki problem jer nema grijanja, a i emisije iz prometa su značajno manje nego zimi. Ministarstvo zaštite okoliša pokrenulo je program od 220 milijuna eura, kojim će financirati projekte za vozila s nultim emisijama za one koji rade veliku kilometražu. N1

Na što je upozorio Državnog hidrometeorološkog zavoda uz preporuku građanima da razmisle o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom ako osjete simptome poput nadražaja očiju, kašlja ili grlobolje. No nisu samo pluća na udaru lošeg zraka, lebdeće čestice su štetne i za kardiovaskularni sustav. Ključne onečišćujuće tvari koje značajno utječu na zdravlje su lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5 i 10 mikrometara (μm), poznatije kao PM2,5 i PM10, potom dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3) – svi su povezani s razvojem hipertenzije, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, ali i karcinoma. Jutarnji, DHMZ redovito izvještava o kakvoći zraka,detaljnije informacije ovdje. Ovaj problem komentiraju na Forumu. Fotka linkana s Huffington posta

Prekoračenje koncentracije ozona iznad graničnih vrijednosti utvrđenih europskim standardima kvalitete zraka predstavlja značajan rizik za zdravlje i okoliš. Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS) objavila je kakva nas kvaliteta zraka očekuje u narednom periodu. Konkretno, površinske koncentracije ozona s vršnim vrijednostima predviđaju se za parišku regiju, Beneluks i Njemačku, naglašavajući značajnu ulogu koju imaju emisije prekursora (dušikovi oksidi i hlapljivi organski spojevi) koji se često emitiraju daleko od lokacija gdje se događaju epizode onečišćenja. U Dolini Poa u sjevernoj Italiji također se predviđa da će tijekom ovih dana biti vrlo visoke površinske koncentracije ozona. Prizemni ozon je onečišćivač zraka koji pridonosi lošoj kvaliteti zraka. Osim štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, površinske koncentracije ozona također imaju štetne utjecaje na vegetaciju i ekosustave te mogu ozbiljno utjecati na prinos usjeva i biti odgovorne za gubitak bioraznolikosti. Green