Jučer sam relaciju koju taksijem prelaziš 45 minuta, vlakom prešao za 30 u 10% cijene. I to je cijela filozofija masovnog javnog prijevoza. Posloži ga da bude brži od automobila i ljudi će ga koristiti. A Hrvati vole izbjegavati jednostavna rješenja… Pogledajte Interliber: Velesajam je imao željeznicu, ostaci tračnica su sačuvani! Obnoviš kolosjek i za 3-5 minuta si od Glavnog kolodvora, bez gužvi i problema s parkiranjem… Goran Vojković na svom Facebooku

Zelena akcija upozorava da Hrvatska i dalje ulaže milijune eura u zračni prijevoz, dok javni prijevoz i biciklistička infrastruktura stagniraju. Broj automobila stalno raste, a službene politike guraju električna vozila umjesto stvarne tranzicije prema održivom prometu. Posljedica je „prometno siromaštvo“ koje pogađa građane bez auta. Udruga traži više ulaganja u željeznicu, sigurnije biciklističke trake, pješačke zone te ograničavanje brzine u kvartovima. Javnom prijevozu, naglašavaju, treba vratiti status prava, a ne robe. H-alter

U Frankfurtu više neće biti kazni za vožnju bez karte

Barcelona je problem prenapučenog prometa riješila masivnim ulaganjima – gotovo milijardu eura od 2021. u nove vlakove, metroe, autobuse i postaje. Sustav obuhvaća 11 linija podzemne željeznice, devet prigradskih, 129 autobusnih i šest tramvajskih, uz flotu hibridnih i električnih vozila. Povezanost, točnost i održivost ključni su principi: od solarnih stanica i bicikala za najam do potpune dostupnosti osobama s invaliditetom. Rezultat je mreža u kojoj se rijetko čeka duže od pet minuta – standard o kojem Zagreb zasad može samo maštati. tportal

Gradovi diljem svijeta, od Jakarte do Tallinna, pokušavaju riješiti prometne gužve i zagađenje tako što potiču građane na javni prijevoz – ponekad i potpuno besplatno. No rezultati su mješoviti: neki putnici samo češće koriste autobus umjesto šetnje. Ključ je u udobnosti, točnosti i boljoj povezanosti – uz manje mjesta za parkiranje i više traka za autobuse. Pariz skida aute s ulica, a Jakarta gradi BRT mrežu i uvodi minibus povezanost – sve za čišći zrak i manje nervoze na cesti. tportal

Beograda Aleksandar Šapić najavio je da će javni prijevoz u Beogradu od 1. siječnja 2025. godine biti besplatan za sve. “Od 1. siječnja 2025. godine sav javni prijevoz u Beogradu bit će besplatan. Znači, više nitko neće morati plaćati kartu. Nema više ni mjesečnih, ni godišnjih ni popusta. Beograd s ovom socijalnom mjerom postaje jedini grad u Europi s više od pola milijuna ljudi koji ima besplatan prijevoz”, rekao je Šapić na konferenciji za novinare. Index

Geolog Stanislav Frančišković-Bilinski kaže za RTL kako nema prepreka da Zagreb dobije metro. Puno ljudi sasvim nestručno i paušalno priča svakakve gluposti. Naprimjer, kažu da će grad plivati i da će se urušavati jer imamo trusno tlo i da je to nemoguće, međutim, to apsolutno ne stoji. Zagreb ima najsličnije tlo Beču. Kao što je kod nas dolina Save, tako je kod njih dolina Dunava, a Beč već odavno ima metro. Poanta je da su u gornjem sloju šljunak i pijesak, naplavine ovdje Save, tamo Dunava, a ispod toga je nivo podzemne vode, a ispod 20 metara dubine su debeli slojevi gline i kroz njih je vrlo jednostavno i zahvalno bušiti. Tehnički nema nikakvog problema za to napraviti. Cijena linije metroa po kilometru danas može iznositi oko 40 milijuna eura sa stanicama. Prije 10 godina to je bilo 20 milijuna eura u Beču. Kod nas je možda građenje skuplje, ali zna se iz kojih razloga. Index

Većina građana Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka preferira automobil kao prijevozno sredstvo, no sve je veća svjesnost o izazovima koje uzrokuje promet u gradovima, poput gužvi i nedostatka parkirnih mjesta. Građani smatraju da bi unapređenje infrastrukture, poput gradnje dodatnih cesta, parkirališta i kružnih tokova, moglo poboljšati stanje. Biciklizam je popularan, osobito u Osijeku, ali postoje problemi s biciklističkim stazama i sigurnošću. Iako većina podržava češće korištenje bicikala i romobila u budućnosti, malo tko planira promijeniti svoje navike. Revija HAK

Austrija nudi besplatan javni prijevoz godinu dana osobama koje su voljne tetovirati natpis “Klimaticket”, što je ime nacionalnog sustava javnog prijevoza. Leonore Gewesseler, zastupnica Zelenih i austrijska ministrica za klimu, promovirala je tu ponudu na Frequency Festivalu u gradu St. Pölten prošlog tjedna. Pri tome je i sama imala (privremenu) tetovažu s natpisom “Gewessler preuzima vodstvo”. Pop-up salon za tetoviranje s natpisom “Aktion geht unter die Haut” (“Akcija koja prodire pod kožu”), na kojem je bila ministrica, pojavio se na nekoliko događaja ovog ljeta. Prvih troje posjetitelja festivala koji su se odlučili za “Klimaticket” tetovažu zauzvrat su dobili putovanje vlakom diljem Austrije godinu dana. Inače, “Klimaticket” karta košta oko tisuću eura i vrijedi godinu dana za gotovo sav javni prijevoz u Austriji. Green

U belgijskom gradu Antwerpenu vozila javnog prijevoza transforimirali su u pokretne vrtove. Biljke koje vise sa stropova i zidova između prozora dio je inicijative “Susjedstvo u cvatu” općinskog vijeća, čiji je cilj potaknuti stanovnike da se okušaju u vrtlarstvu i sudjeluju u tome da svoje okruženje učine što zelenijim i zdravijim. Osim što su zazelenili tramvaje, svatko tko je zainteresiran može zatražiti besplatne fasadne vrtove, zelene vijence i dijelove drveća. Green