Konačno se shvatilo da se društvo nakon rata obnavlja, gradi, unaprijeđuje, obogaćuje – suradnjom. Iz dupeta nam u glavu dolazi da nitkovima, prepisivačima diplomskih radova, licemjerima ne smijemo davati javni prostor, ne moć, ne uticaj. Sada se bori za Hrvatsku. Ispruženom rukom izbjeglici, toplim obrokom, odjećom i pitanjem – što vam još treba? Istraživačkim novinarstvom, kopanjem po arhivama, radoznalošću, pitanjima moćnima, suočavanjem s njihovim licemjerjem, piše H-alter.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Unatoč svemu što je nama u Hrvatskoj zajamčeno i što uzimamo zdravo za gotovo, hrvatska kolektivna svijest opterećena je osjećajem stagnacije i propadanja, piše Maruška Vizek za tportal te istražuje mogućnosti usvajanja američkih modela kao putokaza za promjenu. Sudjelovanje na Global Leadership Forumu u Washingtonu pružilo je uvid u globalne izazove. Postavlja se pitanje: Kako Hrvatska može napredovati? Jedan od ključeva leži u vrednovanju znanja. Američki sustav naglašava važnost obrazovanja, dok Hrvatska često podcjenjuje znanje. Druga razlika leži u percepciji uspjeha. Američki model naglašava dugotrajan rad, dok Hrvatska često favorizira brze, ponekad neetičke, rješenja. Stoga je potrebno promijeniti kolektivne vrijednosti. Promocija vizionara koji su postigli uspjeh kroz znanje i predan rad ključna je za izgradnju novih vrijednosti i poticanje napretka u Hrvatskoj. (tpotral)
Zdenko Duka za Lupiga komentira društvene promjene: Tehnologije koje su pomogle donijeti ogroman napredak, mogle bi biti pogubne ako izmakne nadzor nad njima. Baš kao što je industrijska revolucija 19. stoljeća stvorila urbanu radničku klasu, tako bi i revolucija automatizacije 21. stoljeća mogla stvoriti ‘beskorisnu klasu’, procjenjuje Harari.
“Nipošto se ne može reći da smo nazadna zemlja u kojoj se ne primjenjuju visokotehnološka rješenja i najnovija znanstvena otkrića. U teleportaciji smo, primjerice, daleko ispred Kineza. Oni su eventualno teleportirali neku bijednu subatomsku česticu i sad se time hvale. A mi smo prošle godine teleportirali čak 55.970 ljudi u Njemačku”, komentira Boris Beck. T-Portal
Trebamo se spremiti za internet budućnosti ili se pripremiti za najgore scenarije iz znanstvene fantastike, rekao je glumac i komičar Stephen Fry na književnom festivalu Hay. Kritizirao je “tehnofobe”, uključujući političare za koje kaže da presporo reagiraju na razvitak poput umjetne inteligencije dodavši da je “budućnost posve u našim rukama ako se pripremimo”. Ako priprema izostane posljedice koje prijete su nam poznate “znanstvenofantastični pisci i distopijci prikazali su posljedice iz noćnih mora”. Ovaj napredak – umjetna inteligencija i robotika u eri interneta – veća je od izuma tiskarskog stroja i industrijske revolucije, procjenjuje on jer će promijeniti “ponašanje, spoznaju i identitet pojedinca i grupe”. BBC
Londonski Legatum institut objavio je listu [pdf] najbogatijih, najzdravijih, najnaprednijih i najsretnijih zemalja svijeta. Među prvih 25 našla se i susjedna Slovenija (20. mjesto), dok je Hrvatska na 43. mjestu. Prvo mjesto pripalo je Novom Zelandu, a slijede Norveška i Finska. Business Insider
Kako će napredak u tehnologiji i znanosti utjecati na nas
Ideja o stalnom napretku, o tome da će djeca imati bolji život od svojih roditelja, usađena je u zapadno društvo već nekih 150 godina, no sada se potpuno raspada. Dvije nove studije to potvrđuju: prva ukazuje na to da oni rođeni 1982. imaju manje šanse od svojih roditelja da ikad u životu budu kućevlasnici, a postotak samo raste s manjim dohotkom. Druga studija pokazuje da je mladima sve teže zaraditi pristojan novac na nesigurnom tržištu, no ono što čudi jest zašto ne reagiraju, piše Guardian.
Prema ekonomskim procjenama Europske komisije, hrvatsko bi gospodarstvo ove i sljedeće godine trebalo rasti na 2,1% (prethodna predviđanja bila su 1,4%), no tempo oporavka bit će ograničen zbog visokih dugova javnog i privatnog sektora. Glavni pokretač rasta trebala bi biti domaća potražnja, a očekuje se i rast zaposlenosti. Deficit opće države projicira se u visini 4,2% BDP-a. Jednaku stopu rasta Komisija je prognozirala i Nizozemskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, dok bi najviše trebala rasti Irska (4,5%). T-Portal
Marketing i krađa identiteta u automobilima – nisu sve tehnologije spremne da ih se svugdje gura!
“Rad je najbolji lijek protiv svega što nam se servira kako bi nam dodatno zgadilo život u Hrvatskoj i oduzelo vjeru u bolju budućnost”, rekao je redatelj Dalibor Matanić povodom Dana državnosti. “Ključni problem Hrvatske u ovom trenutku je nezaposlenost, a upravo su radno sposobni ljudi najveći potencijal ove zemlje”, misli Ivo Usmiani, vlasnik i predsjednik uprave Jadranskog galenskog laboratorija. “Bez dokazivanja i predanog rada, nema ni nagrada”, kaže znanstvenica Vernesa Smolčić. T-Portal