Većina filmskih projekata u Hrvatskoj financira se kroz javne pozive koje raspisuju Hrvatski audiovizualni centar i HRT. HAVC raspisuje natječaje za različite faze i formate – od razvoja ideje do produkcije, od eksperimentalnog do igranog. Najvažnija su dva velika godišnja poziva za produkciju, uz koje raspisuje i nekoliko malih. HRT, kao javni servis, zakonski je obvezan najmanje 15% svojeg godišnjeg programskog proračuna osigurati za nabavu od neovisnih proizvođača, što naravno koristi nezavisnim producentima. Također raspisuje javne pozive, od kojih je najveći onaj za ulaganje u proizvodnju. U praksi to znači da su upravo HAVC i HRT ključni stupovi financiranja. Ako ne dobijete sredstva iz tih izvora, vrlo ćete teško zatvoriti financijsku konstrukciju za projekt

Nakon produkcije, koja je sufinancirana javnim sredstvima, bačen si u realni sektor gdje i dalje jedva držiš glavu iznad vode. Domaći filmovi se natječu s velikim holivudskim naslovima, a kazališne predstave sa stand-upom i lakšim komercijalnim sadržajem. U tom prostoru pokušavaš pronaći publiku, a na kraju distribucije često ne uspiješ pokriti sve troškove. Jelena Hadži-Manev prenosi razgovor s Ljubom Zdjelarevićem u kolumni za Večernji.

Prikazano je 48 naslova, od čega 36 premijera. Najgledaniji film bio je Drugi dnevnik Pauline P. sa 74.250 gledatelja, dok su dokumentarci ukupno privukli 81.910 gledatelja. Fiume o morte! postao je najgledaniji dokumentarac od osamostaljenja Hrvatske. Tržišni udio domaćeg filma dosegnuo je 9,26 posto, treći najbolji rezultat u ovom stoljeću. HRT

Prema riječima ravnatelja HAVC-a Christophera Petera Marcicha, prijedlog kurikuluma temelji se na rezultatima nacionalnog istraživanja koje je ukazalo na jasnu potrebu za integracijom filmske umjetnosti u obrazovni sustav. Jačanje filmske pismenosti, dodaje Marcich, ima dugoročne koristi za razvoj hrvatske kinematografije i publike, a istovremeno povećava interes za domaća filmska ostvarenja. ‘Popularna kultura već bi trebala biti dio nastave – predviđena je, ali nije jasno definirano kako je uvesti’, napomenuo je. Prijedlog su izradili članovi Ekspertne grupe koju čine ugledni filmski i medijski stručnjaci. Uskoro će biti dostupan javnosti na mrežnoj stranici filmskapismenost.hr. tportal

Čelnica radne skupine za sastavljanje kurikuluma Jelena Modrić kazala je da je cilj uvođenje novog nastavnog predmeta Film, kao obveznog za osnovnu, a fakultativnog za srednju školu. Jedan od važnijih ciljeva kurikuluma je dječje filmsko stvaralaštvo. Ravnatelj HAVC-a Kristofer Marcich poručio je da je cilj ove konferencije svojim aktivnostima doprinijeti povezivanju aktivnosti civilnog društva i obrazovnog sustava. “Bitno je da djeca stvaraju i gledaju sa znanjem, da ne upijaju čime ih se ‘feeda‘, već da kritički promisle o tome što im se servira”, poručio je. “Svima uključenima u filmsko opismenjavanje mladih važno je ponajprije da djeca razviju kritičko mišljenje o sadržajima koje plasiraju masovni i novi – interaktivni – mediji kao što je internet. Svi su svjesni da budućnost hrvatskog filma ovisi o publici – onoj koja će filmove gledati i stvarati, i tako jačati naš kulturni identitet.” HRT, HAVC

Prvi put od samostalnosti Hrvatska ima potencijalnog oskarovca – Nebojšu Slijepčevića i njegov kratkometražni film ‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’. O tom se filmu, opravdano, stalno govori u medijima, a pravo je pitanje: hoćemo li i kako znati iskoristiti ove uspjehe i razvijati hrvatsku kinematografiju? Jedini hrvatski dobitnik Oscara je animator Dušan Vukotić za kratki animirani film Surogat. Iz HAVC-a su optimistični, jer su takve nagrade uvijek dovele do većih ulaganja u kulturnim djelatnostima. No, neki kritičari kažu kako neće doći do bitnijih strukturnih pomaka u našoj kinematografiji čak i ako osvoji Oscar, osim što će se ovaj uspjeh koristiti za promociju, bez rada na promjeni percepcije šire javnosti o hrvatskom filmu. Redatelj Danis Tanović kaže kako BiH može samo sanjati da ima instituciju kao što je HAVC, a kritičarka Iva Rosandić tvrdi kako je najvažnije osigurati kontinuitet financiranja. tportal

‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’ financiran je nekim sitnim novcem HAVC-a, kao incident unutar posve suprotne prakse. Sam Nebojša Slijepčević u hrvatskoj filmskoj kulturi ima veze samo s uskim i siromašnim krugom dokumentarista, i samo je nekim sretnim slučajem, svojim talentom i činjenicom da je sreo dobre i požrtvovne suradnike, izvan tog kruga izašao. Ne treba zaboraviti da je HRT, ta tvornica cenzure, svojedobno odbio prikazati Slijepčevićevu “Srbenku”, i da je taj izvanredni film lakše stigao do HBO-a, nego do katedrale hrvatskog zloduha na HRT-u.

Također, ne treba smetnuti s uma ni to da je prvi glas koji je, nakon sklapanja trenutne vladajuće koalicije u Hrvatskoj, o kulturi dao Domovinski pokret, bio da se u Hrvatskoj više neće davati novci za snimanje filmova Nebojše Slijepčevića, ili za snimanje filmova kakav je “Čovjek koji nije mogao šutjeti”. Iz HDZ-a nije se čuo demanti. Također, ne treba s uma smetnuti da iz Ministarstva kulture nisu Slijepčeviću stizale čestitke za prethodne nagrade “Čovjeku koji nije mogao šutjeti”, a na HRT-u, u notornim Vijestima iz kulture, vijest o Zlatnoj palmi u Cannesu ukomponirana je u emisiju s prilogom da Jakov Sedlar snima novi film. Riječi Miljenka Jergovića prenose na Danici

U 2023. je radilo 113 kina. U suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom (HAVC) od 2023. je povećan broj registriranih kinoprikazivača jer su u obuhvat ušli obrti i nezavisne udruge koje prema očevidniku Hrvatskoga audiovizualnog centra obavljaju djelatnost prikazivanja filmova. Spomenuto povećanje broja kinoprikazivača, većinom u ruralnim naseljima, upućuje na zaključak i o rastu broja izvještajnih jedinica u odnosu na prijašnje godine. Ukupan broj gledatelja u hrvatskim kinima prošle godine iznosi 3 milijuna i 880 tisuća, od čega najviše u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Državni zavod za statistiku

U kinima lani sveukupno bilo prikazano 39 hrvatskih filmova, od čega čak 28 premijernih naslova, , a 11 filmova je kino distribuciju započelo 2022. godine. Ukupno je domaći film privukao u kinima 278.053 gledatelja i ostvario utržak od skoro milijun eura. Ostvareni ukupni broj gledatelja se tumači kao uspjeh, ipak je daleko od rekordne 2013. godine kada je domaće filmove pogledalo 436.074 gledatelja. Forbes

Svi kojima je stalo do hrvatskog filma sjećaju se perioda kratkotrajne vlade tragikomičnog Tihomira Oreškovića, kad je vođena nesmiljena haranga protiv Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i njezina ravnatelja Hrvoja Hribara. On je uz Alberta Kapovića podigao ovu instituciju na razinu svojevrsnoga kulturnjačkog čuda u koje se sa zavišću i divljenjem gledalo u cijeloj regiji. Često se i iz književnih krugova čula konstatacija kako bi bilo dobro napraviti instituciju koja bi se po uzoru na HAVC bavila plasmanom hrvatske književnosti u svijetu. Hribar će ostati upamćen kao čovjek koji je dao nevjerojatan zamah hrvatskoj kinematografiji, višestruko povećavši budžet HAVC-a, stvorivši stabilnu platformu koja je omogućila svojevrsni kontinuitet u broju filmova koji su se na godišnjem nivou financirali. Na njegovo mjesto je postavljen Daniel Rafaelić, kojeg je dvije godine kasnije, 2019., zamijenio Chris Marcich, Amerikanac hrvatskog podrijetla. To je, iz današnje perspektive, bio početak kraja zlatnog doba HAVC-a. Express

Nakon nedavne akcije “Otkrij naš novi film” kojom je promovirano deset novih dugometražnih hrvatskih filmova, HAVC slavi 15 godina osnutka kroz kampanju. Stari-novi ravnatelj istaknuo je kako je domaća kinematografija u uzlaznoj putanji, ali i dalje treba raditi na tome da se publika oslobodi predrasuda koje ima prema hrvatskom filmu. Iza Marcicha je mandat obilježen pandemijom, a za iduće četiri godine očekuje intenzivan rad i fokus na provedbu novog Nacionalnog programa kojega bi Vlada trebala uskoro donijeti. Nužno je, smatra, povećati bazu filmskih djelatnika, a predlaže i povećanje PDV-a kino prikazivačima, s obzirom na iznimno mali doprinos domaćoj filmskoj industriji od prodaje kino-ulaznica. Tportal