Hrvatska kinematografija proživljava renesansu. Dok je 2025. bila jedna od najuspješnijih godina s preko 328 tisuća gledatelja – zahvaljujući dječjim hitovima poput Drugog dnevnika Pauline P. i povijesnim dokumentarcima kao što je Fiume o morte! – 2026. počinje totalnim potresom. Komedija Igora Šeregija Svadba u samo šest dana ostvarila je rekordno otvaranje sa 170.496 gledatelja, što je više od polovice ukupne lanjske gledanosti svih domaćih filmova. Publika se vratila u kina, a formula uspjeha postala je jasna: spoj dječjih avantura, ratnih trauma i humora koji kuže generacije. Bug

Prikazano je 48 naslova, od čega 36 premijera. Najgledaniji film bio je Drugi dnevnik Pauline P. sa 74.250 gledatelja, dok su dokumentarci ukupno privukli 81.910 gledatelja. Fiume o morte! postao je najgledaniji dokumentarac od osamostaljenja Hrvatske. Tržišni udio domaćeg filma dosegnuo je 9,26 posto, treći najbolji rezultat u ovom stoljeću. HRT

• Namjenski film: Hladi li sadnja drveća naš planet? – Ivana Bošnjak Volda, Thomas Johnson Volda
• Eksperimentalni film: Radije bih bila kamen – Ana Hušman
• Animirani film: Žarko, razmazit ćeš dite! – Veljko i Milivoj Popović
• Kratkometražni i srednjometražni dokumentarni film: Bol – Ivan Faktor
• Dugometražni dokumentarni film: Naša djeca – Silvestar Kolbas
• Dugometražni igrani film: Proslava – Bruno Anković
• Kratkometražni i srednjometražni igrani film: Čovjek koji nije mogao šutjeti – Nebojša Slijepčević
• Najbolja manjinska koprodukcija (ex aequo):
  • KIX – Dávid Mikulán, Bálint Révész (koproducentica Rea Rajčić)
  • Ne očekuj previše od kraja svijeta – Radu Jude (koproducentica Ankica Jurić Tilić)

Zlatni Oktavijan za životno djelo: Rajko Grlić (tportal)

‘Fiume o morte’ je, naime, premijerno prikazan prije tjedan dana na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu, a već je pomeo sve pred sobom, kako na stranom, tako i na domaćem terenu. U Rotterdamu je osvojio dvije vodeće nagrade – glavnu nagradu festivala i nagradu kritike FIPRESCI. ‘Fiume o morte’ je dokumentarno-igrani film što tematizira šesnaestomjesečnu okupaciju grada, koji se 1919. zvao Fiume, a danas Rijeka, u organizaciji fašističkog bonvivana Gabrielea D’Annunzija. ‘Nakon svetog trojstva najvažnijih filmskih festivala na svijetu, Cannes – Venecija – Berlin, koje možemo recimo nazvati prvom A kategorijom, došla bi prva B, koju čine Rotterdam, Locarno, Toronto i Sundance. Sam Rotterdam važan je zbog toga što je to jedan od posljednjih najvećih festivala čiji natjecateljski program ne diktiraju biznis i politika, točnije prodajni agenti, poznata redateljska imena, prisutnost filmskih zvijezda ili društveno-politička moda. Bojan Stilin za tportal.

‘Čovjek koji nije mogao šutjeti’ financiran je nekim sitnim novcem HAVC-a, kao incident unutar posve suprotne prakse. Sam Nebojša Slijepčević u hrvatskoj filmskoj kulturi ima veze samo s uskim i siromašnim krugom dokumentarista, i samo je nekim sretnim slučajem, svojim talentom i činjenicom da je sreo dobre i požrtvovne suradnike, izvan tog kruga izašao. Ne treba zaboraviti da je HRT, ta tvornica cenzure, svojedobno odbio prikazati Slijepčevićevu “Srbenku”, i da je taj izvanredni film lakše stigao do HBO-a, nego do katedrale hrvatskog zloduha na HRT-u.

Također, ne treba smetnuti s uma ni to da je prvi glas koji je, nakon sklapanja trenutne vladajuće koalicije u Hrvatskoj, o kulturi dao Domovinski pokret, bio da se u Hrvatskoj više neće davati novci za snimanje filmova Nebojše Slijepčevića, ili za snimanje filmova kakav je “Čovjek koji nije mogao šutjeti”. Iz HDZ-a nije se čuo demanti. Također, ne treba s uma smetnuti da iz Ministarstva kulture nisu Slijepčeviću stizale čestitke za prethodne nagrade “Čovjeku koji nije mogao šutjeti”, a na HRT-u, u notornim Vijestima iz kulture, vijest o Zlatnoj palmi u Cannesu ukomponirana je u emisiju s prilogom da Jakov Sedlar snima novi film. Riječi Miljenka Jergovića prenose na Danici

Nakon što je svjetsku publiku, kansku Zlatnu palmu i europskog Oscara (nagrada EFA), osvojio njihov naslov Čovjek koji nije mogao šutjeti, redatelja i scenarista Nebojše Slijepčevića, produkcijska kuća Antitalent kuha nova, zanimljiva filmska i TV djela. Producent i vlasnik Antitalenta te odnedavni umjetnički ravnatelj Pula film festivala Danijel Pek u novoj je epizodi Liderova podcasta – Priča o uspjehu, s novinarkom i voditeljicom Sandrom Babić govorio o važnosti međunarodnih nagrada, nedostacima, ali i prednostima domaće filmske industrije te odlučio srušiti sve predrasude u vezi s njenom (ne)kvalitetom. Lider

Rajko Grlić u novom filmu “Svemu dođe kraj” dotiče univerzalne teme političke moći, kriminala, morala i društvene stvarnosti s kojima se svi možemo poistovjetiti. Film prati sudbine likova zahvaćenih propadanjem hrvatskih tvornica, nezadovoljstvom radnika i korupcijom, što je Grlićev karakterističan način prikaza društva. Nakon ovacija na filmskim festivalima u Puli i Sarajevu, zagrebačka publika s nestrpljenjem iščekuje premijeru. Grlić naglašava važnost “kino magije” u prenošenju poruke filma i vjeruje da će publika prepoznati vlastite životne borbe kroz ovu aktualnu priču. tportal

U središtu zombi komedije Šalša je Vatroslav, vječiti student koji u Zagrebu ostane bez posla i smještaja te prihvati ponudu da dođe na izolirani dalmatinski otok Mala Glava pomoći u berbi rajčica. Tamo upoznaje stomatologinju Irenu i simpatičan domaći svit, no nakon fešte od poma brzo postane svjestan da Mala Glava skriva mračnu tajnu zbog koje je najbolje – pobjeći. Ali ni taj zadatak nije tako lak. Journal

S podnaslovom 70 godina filmskih festivala, u fokusu ovogodišnjeg izdanja Mjeseca su festivali te posljedično filmovi koji su na njima bili prepoznati i nagrađivani. Program uključuje simboličkih 70 filmova koji su u proteklih 70 godina osvajali glavne festivalske nagrade stručnih ocjenjivačkih sudova na festivalima poput Pula Film Festivala, Svjetskog festivala animiranog filma Animafesta, Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDoxa, Zagreb Film Festivala, Motovun Film Festivala, Festivala eksperimentalnog filma i videa 25FPS, Dana hrvatskog filma i drugih. Pronađi film, odaberi datum, lociraj kino na stranici HAVC-a. Journal

Zeleni radi u opskurnoj firmi za seks-chat u Zagrebu i zavodi muškarce na internetu pod lažnim identitetom zavodljive slatke Simone. Negdje u Austriji živi tajanstveni Bobo, koji se upleo u Simoninu mrežu: piše joj danima i noćima, da bi na kraju poželio stvarnu vezu s njom. Simona potiče njegove želje, ali uvijek izbjegne susret… Samoća i usamljenost sve su češći problemi današnjice, a događanja u Slatkoj Simoni dočaravaju koliko su pojedinci spremni ići da je dokinu. Ali i koliko su spremni ići da zadovolje svoje strasti, maštarije pa i romantično gledano – koliko su spremni dati za ljubav. Najavljivan je kao uzbudljiv triler koji gledatelje uvodi u svijet cyber-seksa te pomiče granice realnog i virtualnog svijeta. Kaže Journal o filmu za koji je tema otvorena i na Forumu.